ŽDO otkrio koji je uzrok pada drona u Zagrebu

Bespilotna letjelica koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je naoružana avio-bombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.

Na konferenciji su govorili Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.

Uzrok pada: Narušen slijed automatskog slijetanja

Jurica Ilić je rekao da su nakon događaja počeli s očevidom koji je trajao od 11. do 14. ožujka. Dva dana kasnije izvijestili su da je počelo kriminalističko istraživanje i da je događaj karakteriziran kao teško kazneno djelo. 23. ožujka postupanje se nastavlja, a radi analize tragova obavljeno je kemijsko i balističko vještačenje.

“Tad je bilo vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak”, istaknuo je.

Izvidi su podijeljeni u dva dijela – danas se iznosi dio izvida vezan uz pad letjelice, a pitanje okolnosti predmet su postupanja drugih nadležnih tijela, dodao je. “Ministarstvo obrane osnovalo je Povjerenstvo za istragu. Vještaci su dovršili vještačenja i predali mišljenja”, rekao je.

Jadranko Karlušić je iznio detalje pada bespilotne letjelice sovjetske proizvodnje. “Nastala je materijalna šteta na 96 vozila, neslužbeno procjenjena na 600 tisuća kuna. Izdvojeni su dokazi. Letjelica je prevezena u vojarnu HV-a za daljnje vještačenje.”

Brigadir Mario Počinok je prvo govorio o tehničkim karakteristikama bespilotne letjelice. “Ovaj događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog uništenja letjelice. Kad je riječ o samoj letjelici, namijenjena je za dubinsko izviđanje. Ima visoke performanse u letnim karateristikama, snimati može od 300 do 6000 metara. Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske brzinom od 860 do 950 na sat, visinu je držala 1.031 metar. Pri dolasku na šire područje Zagreba, osam do 10 kilometara prije točke udara, bespilotna letjelica počinje manevar slijetanja s padobranom. Na osmom do desetom kilometru letjelica je krenula u promjenu položaja što znači da se dovode uvjeti za slijetanje. Istovremeno se isključuje motor iz pogona, aktivira se kočeći padobran koji je smješten u zadnjem dijelu letjelice i aktivira se. Letjelica izbacuje višak goriva. U zadnjem radarskom zapisu letjelica je došla do 2.000 m i brzine od 90 na sat i tad ponovno mijenja položaj prema dole. To sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj se promjeni otkačio padobran i time se aktivira glavni padobran.

Kod nas se dogodilo to da u procesu izvlačenja padobrana nije bilo mehaničke veze između letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno i retro raketa ostala u ležištu, nije se uspjela promijeniti i s visine od oko 1.700 m skliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Po tehničkom pregledu možemo zaključiti da je tijekom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu.

Govoreći o ukupnom dojmu u vezi stanja sklopova i uređaja letjelica je bila održavana i u dobrom stanju. Motor pri udaru nije radio. Što se tiče FDR-a, nađena je bitno oštećena kutija, nije bilo šanse za oporavak.

Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela letjelice i glavnog padobrana što je za posljedicu imalo da je letjelica odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom do udara u tlo.”

Nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi

Potom je bojnik Mile Tomić otkrio da je na mjestu pada letjelice pronađeno 47 fragmenata metalnih dijelova ili gelera. “Svi fragmenti nastali su od djelovanja eksplozije. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o univerzalnom upaljaču za aviobombe. Utvrđeno je da je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Radi se o krhotinama aviobombe.

Temeljem pregleda metalnih fragmenata nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-129 naoružanoj upaljačem AVU-ET 350F koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi što je za posljedicu imalo eksploziju u fragmentaciju tijela bome u više metalnih fragmenata.”

Ukratko, rezultati istrage nakon više od mjesec dana: Nešto je eksplodiralo, ali nemamo pojma što! Bomba OFAB 100-120 bila je u dronu, ali nije imala punjenje uobičajenih vojnih eksploziva, nego nešto improvizirano što je izgorjelo bez ostataka i tragova! @N1infoZG pic.twitter.com/zR0vE6L4Oi
— Ivan Hrstic (@ihrstic) April 13, 2022

Glavni vještak za požar i eksplozije Ivana Bačić govorila je o tragovima eksploziva, naftnim derivatima i boji na oplati letjelice. “Na mjestu pada nastao je krater pet i pol metara promjera i dubine oko jedan i pol metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilma, manjeg su intenziteta uglavnom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica. Na mjestu događaja osjetio se intenzivan miris amonijaka. Na fragmentima aviobombe smo uočili da nema značajnih zacrnjenja. Primijetili smo i da se radi o fragmentima velikih dimenzija.

Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja.

Neidentificirana eksplozivna tvar

Prilikom pada letjelice, nakon njezinog udara u tlo, došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuje nastanak kratera, raspršenje kamenja i zemlje, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe. Nisu detektirani tragovi TNT-a niti drugih vojnih eksploziva, a to ne podržava tezu da se u tijelu aviobombe nalazila tolika količina TNT-a.

Nedvojbeno je prilikom pada letjelice došlo do eksplozije i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih i privrednih eksploziva. Vjerojatno je korištena nekonvecionalna tvar ili smjesa organskog porijekla koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena do plinovitih produkata što onemogućava njezinu identifikaciju.”

“Aviobomba nije za izviđanje”

Odgovarajući na pitanja novinara Tomić je rekao: “Čim je aviobomba stavljena unutra, nije namjenjena osnovnoj svrsi, a to je izviđanje.”

Na pitanje zašto bi netko napunio improviziranu bombu takvom smjesom i da onda dođe do sitnih fragmenata bez klasične eksplozije, Bačić je rekla: “Nema tragova vojnih eksploziva, a mogućnosti koja bi druga tvar mogla biti, velike su. A zašto bi to netko napravio, to nije moje područje. Nije bilo pritisaka na centar Ivan Vučetić.”

Na pitanje znači li sve to da nije došlo do pada nego slijetanja letjelice, Počinok je rekao: “Sustav automatskog slijetanja aktivira se ovisno o količini goriva i o zadanim parametrima kad da se aktivira, tj. prijeđenim kilometrima. Ovdje jasno nije bilo tri spoja ključna, znači da je postojala neka namjera u koju neću ulaziti, ali letjelica je onesposobljena na neki način da sleti. Ne mogu reći da je došlo do greške jer nedostaje nekoliko elemenata.”

Na pitanje je li Zagreb bio konačan cilj. Počinok je rekao da nije na njemu da odgovori na to pitanje. “Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.