Superbakterije otporne na lijekove sve su veća opasnost i zbog njih bi pandemija koronavirusa mogla djelovati potpuno bezazleno, jedno je od upozorenja prof. Sally Davies, bivše glavne medicinske službenice za Englesku, a danas posebne izaslanice Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR).
Osobna tragedija dodatna je potvrda njenom upozorenju jer prije dvije godine izgubila je kumče zbog infekcije koja se nije mogla liječiti, prenosi The Guardian.
“Ako se svijet ne uhvati u koštac s problemom kroz sljedeće desetljeće, svjedočit ćemo katastrofi. Već sad infekcije otporne na lijekove ubijaju najmanje 1,2 milijuna ljudi godišnje diljem svijeta. Taj problem je veći od onoga koji predstavljaju klimatske promjene”, rekla je Davies pa nastavila:
“Čini se da ima puno ljudi s neizlječivim infekcijama i morali bismo ih izolirati kako ne bismo zarazili druge. To je stvarno katastrofalna situacija, zbog koje bi pandemija koronavirusa mogla djelovati bezazleno.”
Dostupni lijekovi ne pomažu
Naglasila je i da se AMR-u premalo priča u javnom prostoru, što situaciju čini još opasnijom. Naime, AMR znači da se neke infekcije uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.
Izloženost lijekovima omogućava bakterijama razviti sposobnost da im se odupru, dok prekomjerna uporaba lijekova poput antibiotika ubrzava taj proces.
“Bez razvoja novih lijekova, superbakterije će se održati desetljećima i neće nestati. Znamo da virusi izgube snagu, općenito se razvije kolektivni imunitet, ali u ovom slučaju nije tako”, upozorava stručnjakinja.
Više od desetljeća upozorava na problem, ali pojačala je naporne nakon smrti 38-godišnjeg kumčeta Emily Hoyle. Imala je cističnu fibrozu i prošla dvije transplantacije pluća prije nego što je bila zaražena Mycobacteroides abscessusom, otpornim na liječenje.
Trenutno, jedan od pet smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina uzrokovan je AMR-om, najčešće u subsaharskoj Africi.
“To je područje teško pogođeno klimatskom krizom, a ta su dva problema međusobno povezana. Klimatske promjene će djelovati na mnogo načina, ali razmislite o poplavama, kanalizaciji, premještanju stanovništva, razmislite o olujama i onome što šire, o nedostatku pitke vode i suši… Infekcije se u takvim uvjetima pojačavaju”, naglasila je Davies.
Dio razloga zašto su antibiotici sve neučinkovitiji jest u tome što se posljednjih godina napravilo malo antibiotika, ali i zato što se u velikoj mjeri koriste na životinjama, kako bi im se potaknuo rast i spriječile infekcije.
Postoje globalni napori da se smanji neodgovarajuća uporaba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija covida-19 zaustavila napredak u tim područjima. Posljednjih godina stvoreno je malo novih antibiotika, a problem je “kompliciran” jer uključuje sektore poput poljoprivrede i ljudskog zdravlja.
Razlog za optimizam postoji
Više od dvije trećine antibiotika ide u domaće životinje, rekla je Davies, obično radi poticanja rasta ili sprječavanja infekcija u pretrpanim, nehigijenskim uvjetima, umjesto da se liječe određene infekcije.
Životinje, uključujući i ljude, izlučuju do 80 posto antibiotika koje uzmu, kontaminirajući okoliš. Na taj način antibiotici se mogu naći u hrani, vodi…
Srećom, ističe Davies, problem se počeo prepoznavati pa već postoje regulative koje onemogućavaju korištenje antibiotika u tolikom razmjeru. Ujedno, znanstveni napredak ponovno “oživljava” pitanja o novim antibioticima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!