Gost emisije Pressing bio je Đuro Horvat, poduzetnik godine i vlasnik tvrtke Tehnix.
Glavni grad Kazahstana, Atana, 2,5 milijuna stanovnika svoj problem rješava tehnologijom vaše tvrtke, a u Zagrebu vaša tehnologija ne može proći. U Bjelorusiji je nedavnom odlukom parlamenta vaša tehnologija odabrana kao tehnologija koja će čistiti Bjelorusiju.
VEZANE VIJESTI
Njihovi su ministrar okoliša i predsjednik vlade došli u Hrvatsku. Mi smo koštali 6-7 milijuna eura. Manje koštamo, a dobivaju više. Pogledali su naše tvornice u Srbiji i u Rumunjskoj i oduševili se. Parlament je donio odluku da im je naša tehnologija važna zbog nacionalnog interesa. Oni nemaju puno nafte. Mi smo im prezentirali što sve imamo. Ključno je pitanje bilo postotak rješavanja otpada. Sad samo od Bjelorusije imamo 400 milijuna eura.
Zašto danas smeće nekome to jest, a nekome nije?
Ima i većih igri, razvijaju se interesi crnog tržišta koje cvjeta. Ima tu drugih stvari koje se ilegalno rade, to stvara otpornost prema našoj tehnolgiji, koja isključuje ovakav moment. Smeće se danas povećava, ali raste i njegova vrijednost. Na burzi je veća potražnja nego ponuda i Hrvatska ima veliku šansu zaposliti ljude i očistiti okoliš.
Koliko bi zaposlile vaše tvornice?
250 – 300 ljudi. Plaće bi zaradili iz sekundarne sirovine, za 3 godine bi se tvornice isplatile. Ne zagađuje okoliš, a manja investicija.
Izlaze li mirisi iz tvornica?
Ne. Naša je tajna da nema mirisa, nema zagađenja voda. Kišnicu koristimo za kompost. Dodaje joj se kisik i bakterije i stvara se kompost. Istovremeno, na toj liniji imaju preše balirke koje jedino mi koristimo i koje recikliraju osam vrsta materijala.
Kakvi su uvjeti rada?
Kabine su klimatizirane, atmosfera je kao u operacijskoj dvorani. Radnici imaju glazbu, svira se, radi, pije se kava. Imaju komociju, sanitarne uvjete, ljudi zarađuju 4-5 tisuća kuna. Nema zagađenja, nema smrada, susjed niti ne zna da mu je u blizini tvornica koja obrađuje otpad. Kamion dođe, automatski se ventilira, stvara se vakumska komora, prljavi zrak ide kroz filtere, koji izbacuju čist zrak. Izgradnjom našh tvornica nismo imali nikakve primjedbe ni tijekom izgradnje ni nakon nje. Kompost ne smrdi ako se stalno dodaje kisik i stalno ga se miješa. Sve što se biološki razgrađuje, nema nikakvog mirisa. Vakumirani zrak funkcionira kao usisavač, uvlači loše sastojke i na kraju izbacuju čisti zrak. Mikroprašina ide u kompost.
Kakva je situacija u Dalmaciji? Može li se tamo riješiti problem otpada?
Dalmaciju možemo riješiti u nekoliko godina. Jedina infrastruktura koja dosad nigdje u svijetu nije bila dobro riješena, dok mi nismo predstavili svoju tehnologiju. Hrvatska postaje najsigurnija destinacija, zbog silnih loših događanja koja vidimo u svijetu. Ali problem je što se i požari javljaju na smetlištu, što se smeće baca iza svakoga brda. Otpad od turizma zapravo je najkvalitetniji, jer on uključuje PET ambalažu, karton, plastiku, papir. Sve se to može plasirati po prosječnoj cijeni od 250 eura po toni. Gradila bi se postrojenja uz postojeće deponije. Moglo bi se u sezoni rješavati problem s turističkim otpadom, a izvan sezone otpad s deponija. Mogla bi se uvesti i eko-taksa od primjerice 2 eura dnevno, možete zamisliti koji je to novac. Turisti bi dolazili u čiste gradove, a na kraju bi nam to bila i reklama, jer bi se ljudi hvalili kako su boravili na izrazito čistim mjestima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
