Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer su ojačale trgovinske tenzije između SAD-a i Kine i jer američka središnja banka nije ispunila očekivanja ulagača.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,6 posto, na 26.485 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,1 posto, na 2.932 boda, a Nasdaq indeks 3,9 posto, na 8.004 boda.

Najveći tjedni gubitak tih indeksa od prosinca posljedica je novog jačanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio Kini dodatnim carinama.

“Trgovinski pregovori se nastavljaju, a tijekom pregovora SAD će od 1. rujna početi naplaćivati male dodatne carine od 10 posto na preostalu robu i proizvode koji dolaze u našu zemlju iz Kine vrijedne 300 milijardi dolara. To ne uključuje 250 milijardi dolara (vrijednu robu) koju se već carini s 25 posto”, objavio je Trump na Twitteru.

Trump je također kritizirao Kinu što nije ispunila obećanja da će kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda.

Trumpove poruke uslijedile su dan nakon što su američki i kineski predstavnici u Šangaju završili dvodnevne pregovore bez bitnih pomaka, premda su obje strane razgovore ocijenile konstruktivnima.

Zbog toga su na tržištu ponovno ojačala strahovanja od negativnog utjecaja trgovinskog sukoba na rast globalnog gospodarstva.

SAD i Kina, naime, vode trgovinski rat od prošle godine, a te su napetosti negativno utjecale na globalne nabavne lance i potresle financijska tržišta.

Dosad su dva najveća gospodarstva svijeta međusobno uvela carine na robu ukupne vrijednosti veće od 360 milijardi dolara, što šteti industrijskim tvrtkama na obje strane Pacifika.

„Najveći je problem što je to sustavno pitanje i što će to biti trajno pitanje između SAD-a i Kine. A tržišta ne vole neizvjesnost”, kaže Joseph Quinlan, strateg u Merill and Bank of America Private Bank.

Ulagače je prošloga tjedna razočarala i američka središnja banka. Doduše, čelnici Feda odlučili su na redovnoj sjednici smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2,00 do 2,25 posto, što je prvo smanjenje cijene novca nakon 10 godina.

No, to se i očekivalo, a ulagače je razočarala poruka predsjednika Feda Jeromea Powella da ovaj rez nije početak dužeg ciklusa smanjenja kamata.

Powell je kazao da je Fed smanjio kamate zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, trgovinskih tenzija i potrebe da se potakne inflacija koja je vrlo niska. No, istaknuo je i da ovaj rez ne znači da slijedi nastavak smanjenja kamata.

„Bit ću jasan – ovo nije početak duge serije smanjenja kamata”, kazao je Powell. No, dodao je i to: „Nisam kazao da će biti samo jedan rez kamata”.

To je razočaralo dio ulagača koji su već sada očekivali smanjenje kamata za 0,50 postotnih bodova, a u idućih godinu dana čak i za ukupno 1 postotni bod.

Podršku tržištima pružaju, pak, dobri poslovni rezultati kompanija. U dosadašnjoj sezoni objave poslovnih izvješća za drugo tromjesečje 380 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo je izvješća, pri čemu je njih 73,9 posto premašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Stoga su analitičari povećali procjene, pa sada u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u drugom tromjesečju bile za 2,5 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju, dok su na početku sezone objava kvartalnih izvješća očekivali pad zarada za 0,2 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE skliznuo je 1,9 posto, na 7.407 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,4 posto na 11.872 boda, a pariški CAC 4,5 posto, na 5.359 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 2,6 posto, na 21.087 bodova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.