Hoće li dogodine rasti kamate na kredite?

Ekonomija 28. pro 202309:43 0 komentara

Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer, u Novom danu je s Tihomirom Ladišićem komentirao kretanje kamata na stambene kredite iduće godine, ali i općenito kakvu financijsku situaciju možemo očekivati.

Govoreći o rastu kamata na stambene kredite iduće godine Patrick Franolić je istaknuo:

“Situacija je trenutno takva da je Hrvatska bila pošteđena naglog rasta kamata, a očekujemo da će iduće godine rasti. Situacija u Hrvatskoj je bolja jer je Hrvatska ublažila blagi rast koji vidimo u okruženju i ne očekujemo velik prisitak. Vani je kamata rasla jako, ali kod nas se ne očekuju nagli skokovi.”

Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj su bile puno više nego u Europi, no to se promijenilo, napominje Franolić:

“Rizik banaka u Hrvatskoj je bio veći nego vani, no to se promijenilo jer su banke ovdje bile restriktivnije. Broj nenaplatljivih kredita pao je ispod tri posto što je u rangu europskih zemalja. Zato su hrvatske banke mogle davati jeftine kredite i dodatno je u Hrvatskoj likvidnost bila velika.

Za cijene je to značilo da je velik dio štediša koji nije dobio kamate na ulog, krenuo investirati u nekretnine i cijene su rasle. Sad treba razlikovati investitore koji trebaju stanove ili samo investicije. Taj trend je polako stao kako se nude alternativne investicije.”

Komentirajući može li se strah i recesija na europskom tržištu, posebno u Njemačkoj, odraziti na cijene nekretnina, kredite i kamate u Hrvatskoj, Franolić je rekao:

“Što se kamata tiče, banke su većinom u stranom vlasništvu i strah se djelomice prenosi iz matičnih institucija – Italije, Mađarske, Austrije itd. U zadnjih godinu dana strahovi su vani prevladavali pa su mjere restrikcije bile jače.”

Stručnjak za nekretnine otkriva da je u nekim regijama u Europi, primjerice u Beču u Austriji ili Hamburgu u Njemačkoj, zadnjih 18 mjeseci zabilježen pad od 10 do 15 posto za stambene nekretnine. U manjim gradovima nije tako velik rast bio, pa nije bio ni pad tako velik. Suzdržavanje kupaca vidljivo je i ovdje i u regiji, dodaje.

Komentirajući usporedbu cijena u Hrvatskoj i drugim zemljama, kao i interes za ulaganja u Hrvatskoj Franolić je objasnio:

“Ne bih rekao da će doći do pada investicija, ali do stagnacije možda da. Zagreb je već dosegnuo maksimum što se šoping centara tiče, manji gradovi su gradili zadnjih godina i većinom dosegli limite, no vidimo da polako dolazimo do brojke koja je dovoljna za broj stanovnika i potrošača. Što se tiče uredskih prostora, 85 posto ih je u Zagrebu, popunjenost je relativno dobra, na rekordnim smo nivoima, imamo samo dva do tri posto prostora koji nisu u najmu. U Europi je druga situacija, korona je napravila svoje, puno firmi je značajno smanjio broj kvadrata, 20 do 30 posto, to se u Hrvatskoj nije dogodilo. Tu se za 2024. ne vide veće promjene.”

Na pitanje koliko je Hrvatska manje privlačna zbog događaja na tržištu za strane investitore i privatne kupce nekretnina, Franolić pojašnjava da nikad nismo bili zanimljivi europskom tržištu jer je broj stanova i projekata premalen. Što se tiče privatnih kupaca, kaže da je zanimljiva uglavnom samo obala, a od stranaca najčešće kupuju Austrijanci, Slovenci, Nijemci, Česi i Slovaci. Prošle je godine zabilježen i određen broj Ukrajinaca koji su kupili nekretnine, no radi se o stotinjak transakcija, otkriva.

Savjetujući građane za iduću godinu Patrick Franolić je rekao:

“Vrijeme brze kupnje je prošlo. Treba uzeti više vremena ako gledate novi stan ili poslovni prostor što se nudi, value for money će 2024. biti važniji nego ranije, stabilno financiranje i gledati lokaciju i neke kvalitete nekretnine koje možda ranije nisu bile toliko važne.”

Govoreći o trendu inflacije i visokih cijena iduće godine dodao je: “Računamo s tim. Vidimo pad u EU-u velik, nije u rangu dva posto, ali do sredine 2024. računamo s tim. Obala će i dalje biti zanimljiva, potencijal je velik, na mjestima se pretjeralo, na mjestima još ima prostotra za ulaganja.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!