Kako gradovi bez prireza pokrivaju rupe u proračunu i zašto ga je jedan vratio

Ekonomija 22. svi 202319:04 0 komentara
Pixabay/Ilustracija

Detalji porezne reforme koju Vlada planira uvesti početkom iduće godine bit će objavljeni ovoga tjedna. Vladajući poručuju - građanima će se povećati plaće, a jedinice lokalne samouprave dobit će autonomiju da sami određuju koliko će porezno opteretiti ili rasteretiti građane. No, oporba smatra kako Andrej Plenković ukidanjem prireza gradonačelnicima "sapuna dasku".

Ministar financija, Marko Primorac, ne otkriva sve detalje porezne reforme, ali objašnjava kako će se povećati one najmanje plaće – tako što se na njih neće plaćati doprinosi za mirovinsko.

To je izazvalo buru prosvjeda kod gradonačelnika velikih gradova koji smatraju da im premijer Andrej Plenković ukidanjem prireza “sapuna dasku”.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak iz stranke Centar smatra da je najava ukidanja prireza moguća odmazda vlade.

“Meni se čini da je jedan dio toga vrlo vjerojatno zato što žele oslabiti ulogu gradonačelnika, kao što je gradonačelnik Rijeke, Splita i Zagreba, jer smo ipak najveći gradovi u Hrvatskoj koji nisu pod upravljanjem HDZ-a.”, rekao je Puljak.

Tomislav Tomašević kaže kako bi gubitak prihoda od prireza mogao prisiliti Grad da povisi cijenu komunalnih usluga. “Naravno da treba porezno rasteretiti građane tako da porastu plaće, a posebice one najniže plaće, međutim hoće li se to reflektirati na znatno smanjenje prihoda gradova, onda ćemo imati drugu vrstu problema”, naglasio je Tomašević.

Rekao je i da bi ukidanje prireza dovelo do smanjenja subvencija iz proračuna. “Karta ZET-a išla bi tri ili četiri puta gore kako bismo bili na nuli, kako ne bismo otišli u stečaj. Moramo biti svjesni što znače subvencije iz gradskog proračuna. Ili, recimo, vrtići bi bili više od 2 tisuće kuna mjesečno”, dodao je Tomašević.

Ekonomist Boris Podobnik, predsjednik Skupštine Zadruge Glas poduzetnika i profesor na ZŠEM-u opovrgava gradonačelnike i kaže da nije baš točno da su im prirezi sve.

“U Zagrebu prirezi čine 6.5 posto, u Splitu 5 posto, a u Rijeci 4.5 posto proračuna, što odgovara stopi prireza u Zagrebu 18 posto, u Splitu 15 posto, i Rijeci 13 posto. Zagreb ima proračun od oko 2 milijarde eura od čega su 130 milijuna eura prirezi, Split ima proračun od 240 milijuna eura (1.8 milijardi kuna), od čega 12 mil eura (90 milijuna kuna) prireza, Rijeka ima proračun od 175 mil eura od čega 8 milijuna eura”, objašnjava Podobnik i dodaje da na razini cijele države na ime prireza se prikupi 1,6 milijardi kuna, najviše u Zagrebu,  oko 980 milijuna kuna i smatra da gradovi trebaju tražiti alternativna sredstva financiranja, recimo iz EU fondova ili kroz efikasnije vođenje gradskih poduzeća.

Evo kako su gradovi koji su ukinuli prirez pokrili rupe u proračunu

Svi znamo kako se s ukidanjem prireza nosio veliki grad poput Bjelovara, no pokušali smo saznati kako su nakon ukidnja prošli manji gradovi.

Grad Pleternica ukinula je prirez sa 01.01.2021. godine koji je iznosio 10 posto, i u proračun donosi cca 1.000.000,00 tadašnjih kuna godišnje. Kažu da su ga nadomjestili putem drugih izvora Proračuna Grada Pleternice. “Motiv za ovaj potez bio je prije svega rasterećenje gospodarstva, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja onima koji stvaraju radna mjesta i nove vrijednosti, ali i našim sugrađanima omogućiti bolje prihode”, objašnjavaju iz Pleternice.

Navedeni prihod pokriven je putem smanjenja nekih drugih izvora, ali na način da građani isto ne osjete, što znači da se cijena usluga nije dizala (dapače, naknada za legalizaciju je određena u minimumu od 1,00 kuna / m3).

Kažu da je iznos kroz proračun pokriven u jednoj proračunskoj godini, na način da su neku drugi izvori prihoda preraspodjeljeni, pa nije došlo do znatnog opterećenja Proračuna.

I iz Grada Čakovca kažu da su prirez i porez na potrošnju ukinuli krajem 2020. godine, s primjenom od 1.1. 2021. godine.

“U 2020. ukupni porezni prihodi bili su 67.360.187,40 kuna. Od toga iznosa, prirez porezu na dohodak iznosio je 8.928.504,02 kune, a porez na potrošnju 783.273,83 kuna. Ukupno, to je bilo gotovo 15 posto izvornih prihoda”, kažu iz Čakovca.

Dodaju da su u proračun za 2021. godinu izostale prihode dijelom kompenzirali kreditnim zaduženjem, a da u posljednje dvije godine sve veći udio sredstava u proračunu čine bespovratna sredstva koje preko domaćih i stranih natječaja dobivaju za projekte i programe koji se provode na našem području, što kompenzira prihode koji su izostali.

“Grad ima preneseni gubitak iz ranijeg razdoblja, no on nije nastao samo zbog ukidanja prireza i poreza na potrošnju. Prema planu, koji se i ostvaruje, manjak proračuna iz ranijeg razdoblja pokrit će se do kraja iduće godine”, ističu.

Naglasili su da Grad Čakovec nije zbog izostanka prihoda od prireza i poreza na potrošnju povećavao cijene gradskih usluga, odnosno komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Objašnjavaju da komunalne tvrtke koje izdaju račune za komunalne usluge (odvoz i zbrinjavanje otpada, voda, odvodnja otpadnih voda, plin, …) same izdaju račune za svoje usluge.

“Gradsko vijeće dalo je suglasnost na povećanje cijene odvoza otpada, no razlog je bilo povećanje troškova poslovanja uzrokovanih povećanjem cijene energenata, a ne izostanak prihoda po prireza. Inače, prihodi od prireza nisu se koristili za plaćanje ili subvencioniranje cijena komunalnih usluga”, naglasili su.

Jedan grad ukinuo pa vratio prirez

No Grad Valpovo, prirez je nakon ukidanja – vratio. U odgovoru na naš upit kako su nakon ukidanja prireza tijekom epidemije nakonadili tu rupu u proračunu, odgovorili su nam da prirez koji je ukinut u Gradu Valpovu bio odluka tadašnje većine u Gradskom vijeću te da je bio protivan željama i preporukama stručnih službi i Gradonačelnika Grada Valpova.

“Čim su se stekli uvjeti za to, prirez je vraćen u istovjetnom postotku”, odgovorili su nam iz Valpova.

Kažu da je znakovito to što Vlada RH redovito predlaže promjene poreza koji su direktan prihod jedinica lokalne i područne samouprave gradova i županija, dakle poreza na dohodak, te sada prireza.

“S druge strane ne smanjuje se PDV koji je među većima u EU, a direktan je prihod centralne države. Povećanjem cijena uslijed inflacije povećava se i iznos oprihodovanog PDV-a, no ponovo su u fokusu promjene poreza na dohodak”, napominju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!