Pogledajte koji su hrvatski gradovi povukli najviše novca iz Europske unije

Ekonomija 16. stu 202315:30 1 komentar
Pixabay / Ilustracija

U financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike za ulaganja u urbani razvoj.

Radi se o 22 županijska središta urbanih aglomeracija, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, središta većih urbanih područja, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci te središta manjih urbanih područja koja su i sjedišta županija, Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar.

Na raspolaganju je 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada je bilo dostupno 350 milijuna eura. Ukupno su gradovi lani povukli 226,6 milijuna eura, pokazuje najnovija analiza portala Gradonačelnik.hr, prema podacima Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022., prenosi tportal.

Riječ je o dosad najvećem iznosu sredstava u jednoj godini. Za usporedbu, u 2021. je povučeno 197,8 milijuna eura, a 2020. 177,8 milijuna eura.

Gradonacelnik.hr

Ako se izuzme Zagreb, koji je zbog veličine neusporediv s ostalim gradovima, uvjerljivo najviše je europskih sredstava u 2022., kao i godinu ranije, povukao Osijek. S povučenih 12,8 milijuna eura, ima i najveći udio (5,66 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova.

Trenutačno se na području Osijeka provode kapitalni infrastrukturni projekti teški preko 200 milijuna eura, najvećim dijelom financirani upravo iz fondova EU-a. Među najvažnijim projektima koji su nedavno završeni ističe se uređenje osječke Tvrđe, a zamijenjena je dotrajala podzemna i ugrađena suvremena infrastruktura te postavljena nova hodna površina u povijesnom dijelu grada, baroknog bisera osječkog turizma. Ti su radovi vrijedni 17,1 milijun eura.

Slijedi Rijeka s povučenih 8,6 milijuna eura (3,77 posto), pa Split s 8,26 milijuna eura (3,64 posto). U top 10 još su Petrinja, Zadar, Vukovar, Šibenik, Benkovac, Vinkovci i Knin. Među 10 najuspješnijih većina su veliki gradovi, a među njima su tri ‘srednja’ (Petrinja, Vinkovci i Knin) te jedan ‘mali’ (Benkovac). Podjednako je gradova s obale te iz unutrašnjosti.

Gradonacelnik.hr

U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom opet se pokazala Komiža s 1189 eura per capita. Drugi je Benkovac s 525 eura, a treća Glina s 499 eura. U top 10 još su Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac, navodi tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare