Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca komentirao je u Studiju uživo N1 televizije porez na dohodak i poreznu reformu narazini Hrvatske u cijelosti.
Pitanje je hoće li rasti plaće, odnosno, kakve će efekte na njih konkretnije imati.
“Počnimo indirektnijim putem, nakon čega će sve biti jasnije. Lokalna samouprava je prošle godine bila u suficitu, što se tiče proračuna. Ove godine, što se tiče njihova glavnog prihoda, a to je porez na dohoda, vidimo daljnji pozitivni razvoj događaja. Rast plaća će ove godine ubrzati u odnosu na prošlu godine. Procjenjujemo da će u ovoj godini iznositi 12 do 15 posto, ovisno gleda li se “gola” plaća ili dodatke na nju”, rekao je Stojić i dodao:
“Ubrzat će se i rast zaposlenosti, a trenutno je stopa na tri posto. Stoga, suficit bi mogao biti čak i viši, odnosno, kreira se fiskalni prostor za porezno rasterećenje. To vrijedi na razini cijele ekonomije, ali znamo da je i Zagreb prošle godine bio u značajnom suficitu, koji bi se ove godine trebao povećavati i otvoriti fiskalni prostor za porezno rasterećenje.”
Ipak, gradonačelnici tvrde da ukidanjem prireza puno gube te da to ne mogu nadomjestiti, osim maksimalnom stopom koju im zakon omogućava.
“Nužno je odraditi konkretnije kalkulacije u kakvom je proračun stanju. Financijsko izvješće o prošloj godini bi nam omogućilo konkretnije rasprave. Dakako, nije stvar samo oko prihoda. Vjerujem da mnoge jedinice lokalne samouprave mogu racionalnije rasporediti troškove”, objašnjava ekonomski stručnjak.
Neki gradovi, kao Bjelovar, uvode najniže stope kako bi privukli investicije.
“Porezne izmjene dovele su novu situaciju u kojoj se jedinice lokalne samouprave mogu natjecati u budućnost s nižim porezima i boljim uvjetima za poslovanje i zapošljavanje. Privlačenjem dodatnih prihoda mogu kompenzirati eventualne manjke.”
Vidjet će se što gradovi planiraju nakon 1. siječnja, kad noviteti stupe na snagu. Prema onome što zasad znamo, kroz narednih šest mjeseci nastavile bi se potpore za one koji ih dobivaju i trenutno.
“Naša temeljna pozicija da ne zazivamo neke nove subvencije jer će se jednog dana priča morati urediti na tržišnim principima. Ali, kratkoročno, svjedoci smo izraženih neizvjesnosti. Imate kontinuirani rizik od ratnih sukoba i prekida isporuka energenata iz Rusije, a znamo da oni i dalje dolaze na europsko tržište. Tad bismo ponovno svjedočili eksploziji cijena energenata. Hrvatska zato mora pažljivo pratiti što rade njeni trgovinski partneri, odnosno, ekonomije na kojima naše kompanije posluju i natječu se.”
Iako se navodilo da će biti kažnjeni oni koji su “neopravdano dizali cijene”, čini se da je Vlada od toga ipak odustala.
“Prema našim informacija, najveći dio poduzetnika to nije radio. Naravno da ima onih koji uvijek love priliku. Često čujemo da cijene ne padaju iako su pale cijene energenata. Sirovine i energenti se ne kupuju dan za dan. Ugovori iz prošle godine su bili nepovoljni i poduzetnici to osjećaju danas.”
A tko je kriv za inflaciju i tolike cijene? Može li to riješiti nekakav porez, kao onaj na marže ili ekstraprofit?
“S krajem 2022. cijene usluga bile su oko 40 posto ispod prosjeka eurozone. S novom godinom ušli smo u Schengen i eurozonu pa se ove godine suočavamo s jakom turističkom potražnjom. Ako imamo dolazak turista u snažnoj mjeri, a oni imaju jaču kupovnu moć, cijene idu gore. Kad se radi o cijenama usluga, tu se radi o heterogenoj skupini poduzetnika, koji posluju u raznim sektorima i različitih veličina. Bilo bi teško osmisliti jedinstveni pristup. Ako ste u nekom jadranskom mjestu, kako regulirati njihove cijene? One funkcioniraju na osnovi ponude i potražnje”, ističe Stojić i nastavlja:
“Rast marži je, prema analizama, potpomogao inflaciju. Ali, u sektoru trgovine one su zabilježile blagi pad. Iznosi oko dva posto i na razini je onih u Europskoj uniji.”
Dakle, opravdanja za rast cijena uvijek postoje. Čak bi mogle dodatno porasti ako se uvedu neke nove prepreke, kao ona koju spominje premijer Andrej Plenković, a tiče se izvještaja pri svakom pokušaju dizanja cijena.
“Više administracije znači više troškova, a netko to onda mora platiti pa se bojim da bi to samo dovelo do dodatnog rasta cijena. Ono što poduzetnicima treba jest pojednostavljenje administracije. Ono što može korigirati cijene, u smislu da padnu, jest pad potražnje, što znači i pad plaća. Drugi način jesu jačanje konkurentnosti i produktivnosti, što dovodi do rasta plaća, a za to postoji prostor u Hrvatskoj. Naš radnik je oko triput manje produktivan od njemačkog”, navodi Stojić, bez usporedbe plaća njemačkog i hrvatskog radnika.
Prijeti li nam recesija?
“Hrvatska je tu specifična s obzirom na strukturu ekonomije. U dobroj mjeri nas spašava turizam. Ekonomije koje su više orijentirane na proizvodnju su već u recesiji, kao Njemačka ili Nizozemska. Dakako, tu treba biti na oprezu jer ako je europodručje u recesiji i sljedeće godine, to će se reflektirati i na naše prilike jer će ti turisti imati manju kupovnu moć”, zaključio Hrvoje Stojić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare