Generalno pravilo koje bi trebali imati na umu svi koji traže alternativu bankovnoj štednji jest da bez rizika nema prinosa, i da uz visoke prinose uvijek idu i visoki rizici.
Velika tema u cijeloj Europi trenutno su ekstretremno niske kamatne stope na štednju, dok istovremeno banke podižu kamate na kredite. Držanje novca u banci već se godinama ne isplati. Kamate se kreću oko nule, dok istovremeno imamo prilično visoku inflaciju, što znači da štediše, držeći štednju u bankama, zapravo gube novac. On svakodnevno gubi na vrijednosti.
U zapadnoeuropskim zemljama građani su ipak spremniji tražiti alternativu klasičnoj bankovnoj štednji. Skloniji su, u odnosu na hrvatske građane, ulaganju na tržištu kapitala ili u razne fondove. U Hrvatskoj dominira štednja u bankama, gdje građani drže glavninu svoje financijske imovine.
Država ponovno planira građanima ponuditi obveznice
Dobra vijest je da država, kako je doznao N1, ponovno namjerava emitirati neku vrstu narodne obveznice. Nakon uspješnog izdanja iz ožujka ove godine, gdje je država građanima ponudila kamatu od 3,65 posto građani će uskoro ponovno dobiti priliku uložiti novac nuz daleko veći povrat u odnosu na klasičnu štednju.
Što se tiče sigurnosti, vrijednosni papiri koje izdaje država, odmah su iza bankovne štednje. Radi se o investiciji niskog rizika, pod uvjetom da se drži do dospijeća. Iako se ponekad događa da države “bankrotiraju” pa da bude problema s isplatom obveznica, kao što je to bio slučaj u Grčkoj, prije osam godina, Hrvatska, usprkos svim ekonomskim problemima s kojima smo se suočavali, nikada nije bila u takvoj situaciji.
Sve obveze prema kreditorima uredno su podmirivane, pa nema razloga misliti da tako neće biti i u bližoj budućnosti, pogotovo ako uzmemo u obzir da se stanje u javnim financijama poboljšava, pa i kreditni rejting raste.
Oni hrabriji i skloniji riziku mogu razmotriti mogućnosti ulaganja dijela svog novca u dionice kompanija. Dio ulagača, uglavnom oni koji raspolažu nešto većim iznosima, novac plasira i na inozemne burze, s obzirom da dobar dio brokerskih kuća danas nudi trgovanje i europskim ili američkim tržištima. Tako su ulagačima dostupna ulaganja u neke od najvećih svjetskih kompanija.
Oni hrabriji kupuju dionice
Solidni prinosi mogli su se, barem u posljednjih godinu dana, ostvariti i na Zagrebačkoj burzi, na kojoj su cijene dionica u prosjeku – promatrano kroz indeks CROBEX – od početka godine porasle za oko 23 posto.
Ipak, treba biti svjestan da ovaj tip ulaganja nije za svakoga. Ako kompanija bankrotira, ulagači lako mogu ostati bez svega. To dobro znaju dioničari kompanija iz sustava Agrokora. Cijene dionica mogu jako oscilirati, pa vrijednost uloženog može dramatično rasti ali i padati. Također, ne postoji nikakvo osiguranje niti jamstvo da će ulagačima neko vratiti izgubljeni novac.
Uz visoke prinose idu isti takvi rizici
Nešto sigurnija opcija ulaganja na dionička tržišta mogu biti fondovi. Kod njih također ne postoji jamstvo, osiguranje ili zaštita ulaganja, ali se ipak percipiraju kao sigurniji od direktnog ulaganja u dionice. Prije svega zbog diverzifikacije, odnosno raspršenosti njihovih ulaganja. Dok će individualni investitor najčešće imati dvije, tri ili 10 različitih dionica, kod fondova se radi o desecima ili stotinama dionica različitih kompanija, pa je stoga i sigurnost veća.
Uglavnom, generalno pravilo koje bi trebali imati na umu svi koji traže alternativu bankovnoj štednji jest da bez rizika nema prinosa, i da uz visoke prinose uvijek idu i visoki rizici.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare