Godina 2021. bila je šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja, objavila je u četvrtak američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu.

Prosječna temperatura površine kopna i oceana prošle godine bila je 1,51 stupanj viša od prosjeka 20. stoljeća, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) u novom izvješću. Zasebna analiza NASA-e također je zaključila da je 2021. bila šesta najtoplija godina zabilježena i izjednačena s 2018.

Stručnjaci iz obje agencije rekli su da je trend globalnog zatopljenja prvenstveno potaknut emisijom stakleničkih plinova. “Jasno je da je svako od posljednja četiri desetljeća bilo toplije od onog koje mu je prethodilo”, rekao je Russell Vose, voditelj odjela za praćenje klime u NOAA-i. “Naravno da je sve ovo potaknuto povećanjem koncentracije plinova koji zadržavaju toplinu poput ugljičnog dioksida.”

Prošla je godina bila 45. godina zaredom u kojoj su globalne temperature porasle iznad prosjeka, što znači da planet nije imao godinu hladniju od prosjeka od 1976., navodi se u izvješću. Štoviše, sve godine od 2013. do 2021. spadaju među 10 najtoplijih godina otkako je 1880. počelo vođenje evidencije.

Vose je rekao da postoji “99 posto izgleda” da će se 2022. također svrstati u prvih 10. “Suština je u tome da zapravo nije važno kako radite analizu – svi vam govore da se Zemlja prilično dramatično zagrijala tijekom prošlog stoljeća”, rekao je.

Sjedinjene Države sveukupno su prošle čak i gore od ostatka planeta i 2021. je rangirana kao četvrta najtoplija godina zabilježena u SAD-u, prema NOAA-i.

Mnogi od akutnih učinaka zagrijavanja osjetili su se na zapadu SAD-a, gdje su se iznimna suša, ekstremni šumski požari i uzavreli toplinski valovi poklopili s najtoplijim ljetom u Kaliforniji. Toplinski val na sjeverozapadu Pacifika u lipnju srušio je temperaturne rekorde svih vremena u Washingtonu i Oregonu, dok je požar Dixie, koji je u srpnju izbio u okrugu Plumas u Kaliforniji, postao drugi najveći šumski požar u toj saveznoj državi.

No, regija nije bila sama u svom iskustvu, budući da je globalno zatopljenje pridonijelo značajnim klimatskim anomalijama diljem svijeta, uključujući velike poplave u Njemačkoj, pješčane oluje u Pekingu i najgoru pošast skakavaca u istočnoj Africi posljednjih desetljeća. “Nažalost, svakako očekujemo da ćemo vidjeti više ovakvih ekstrema u svijetu koji se  zagrijava”, rekao je Vose. “Neki od ovogodišnjih događaja vjerojatno nisu bili ni mogući bez globalnog zatopljenja – ili ih je barem ono pogoršalo.”

Samo u Sjedinjenim Državama bilo je 20 odvojenih vremenskih i klimatskih katastrofa svaka sa štetama od milijardu dolara koje su ubile najmanje 688 ljudi — više nego dvostruko više u odnosu na 262 umrlih godinu ranije, prema izvješću. Ukupna šteta od ovih američkih katastrofa iznosila je približno 145 milijardi dolara.

Među tim anomalijama bile su ledeni val u Teksasu u veljači, jedan od najhladnijih događaja u SAD-u u više od 30 godina, i uragan Ida, koji je u rujnu pogodio sjeveroistok s oborinama bez presedana i rezultirao desecima smrtnih slučajeva. A u prosincu je gotovo 70 tornada ostavilo najmanje 90 mrtvih u nekoliko jugoistočnih država.

Iako znanstvenici ne mogu reći da su ti događaji potaknuti baš porastom temperatura, kažu da globalno zatopljenje utječe na mnoge ekstremne vremenske događaje. “Utvrdit će se da mnogim toplinskim valovima, intenzivnim oborinama i poplavama doprinosi zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem”, rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddard instituta za svemirske studije.

Neovisna analiza neprofitne istraživačke organizacije Berkeley Earth također je pokazala da je 2021. bila šesta najtoplija godina na Zemlji od 1850. godine. Njihovo izvješće procjenjuje da je 1,8 milijardi ljudi doživjelo rekordno visok godišnji temperaturni prosjek 2021., uključujući većinu stanovništva Kine. Ukupno 25 zemalja zabilježilo je nove rekordno visoke temperaturne prosjeke.

U međuvremenu, znanstvenici iz europskog programa za promatranje Copernicus proglasili su 2021. godinu petom najtoplijom na svijetu.

Prošla godina nije bila tako vruća kao 2020. — koja je izjednačena s 2016. kao najtoplijom godinom dosad — dijelom zbog La Ninje koja se zadržala tijekom većeg dijela 2021. La Ninja donosi hladne oceanske vode na površinu i može doprinijeti nešto nižim globalnim temperaturama.

Ali ukupni sadržaj topline u oceanu – koji opisuje količinu topline pohranjene u gornjim razinama oceana – premašio je onaj iz 2020. godine i dosegao je rekord prošle godine, prema izvješću NOAA-e. Sedam najvećih izmjerenih toplinskih sadržaja oceana zabilježen je u posljednjih sedam godina. “Poanta je da oceani pohranjuju vraški puno topline”, rekao je Vose.

Također je zabrinjavajući nastavak gubitka arktičkog morskog leda. Arktičke promjene temperature idu tri puta brže od globalne srednje vrijednosti, rekao je Schmidt, a gubici morskog leda imaju dalekosežne posljedice jer otapanje glečera i ledenih ploča doprinosi porastu razine mora i doprinosi otapanju permafrosta koji oslobađa ugljik  pojačavajući klimatske promjene.

“Posljednjih sedam godina izgleda kao neka anomalija, ali došli smo do točke u kojoj podaci o globalnom zatopljenju o kojima ovdje govorimo više nisu ezoterični ili akademski pokazatelj onoga što se događa, već se odražava na vrijeme i događaje koje vidimo”, rekao je.

Godinama su znanstvenici i svjetski dužnosnici pozivali na ograničavanje povećanja globalne prosječne temperature na samo 1,5 Celzijevih stupnjeva. Vose je rekao da sada postoji šansa 50/50 da će barem jedna godina tijekom ovog desetljeća dosegnuti taj prag, te da će taj prag prosječne globalne temperature gotovo sigurno premašiti 2030-ih ili početkom 2040-ih. “Još nismo tamo, ali približavamo se toj točki, a putanja se vjerojatno neće promijeniti sve dok nastavimo emitirati stakleničke plinove”, rekao je.

Napori za ublažavanje emisije stakleničkih plinova mogli bi zaustaviti dolazak tog trenutka, ali ga vjerojatno ne mogu u potpunosti preokrenuti zbog činjenice da se emisije ugljičnog dioksida mogu zadržati u atmosferi stotinama godina. “Ako dođemo do neto nule za ugljični dioksid, a smanjimo i ostale stakleničke plinove, tada možemo stabilizirati temperature”, rekao je Schmidt. “Neće se ohladiti, ali neće biti sve gore.”

Iako je granica od 1,5 Celzijevih stupnjeva značajna, nije da posljedice klimatskih promjena nisu već počele, rekao je, napominjući da će vjerojatno biti više posljedica u godinama koje dolaze. “Vidjet ćemo sve više i više ekstremnih toplinskih valova i intenzivnije oborine i više priobalnih poplava”, rekao je Schmidt. “Možda to sljedeće godine neće biti pacifički sjeverozapad, ali će biti negdje i očito moramo biti spremni.”