Dolaskom nove godine većina nas počne razmišljati o ciljevima koje želimo ostvariti. Dok to činimo, valja obratiti pozornost ne samo na izazove koje smo si postavili, nego i na razloge zbog kojih smo se na njih odlučili.
Ako želite, na primjer, napisati knjigu, činite li to zbog užitka stvaranja novog svijeta ili zato što volite književnost i želite pridonijeti svojoj kulturi? Možda si samo želite dokazati da ste sposobni stvoriti nešto vrijedno objavljivanja, možda žudite za slavom?
Prema takozvanoj teoriji samoodređenja, svako od ovih pitanja predstavlja drugu vrstu motivacije s jedinstvenim posljedicama – dobrim i lošim – na naše blagostanje i ponašanje.
Istraživanja pokazuju da odabirom pravih ciljeva iz pravih razloga postajemo uporniji, a uspjeh nam pričinjava veće zadovoljstvo, piše BBC.
Nagrada sama po sebi
Kao i mnoge znanstvene ideje, teorija samoodređenja nije nova. Svoje korijene vuče iz studija iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no tek 2000. joj se počela pridavati veća važnost, nakon objave rada kojim su se proučavali ključni koncepti vezani za motivaciju, performans i blagostanje.
U srži teorije leži optimistična pretpostavka da ljudska bića imaju prirodnu želju za učenjem i razvojem.
“Ona je temeljena na pretpostavci da su ljudi orijentirani na rast,” kaže Anja Van den Broeck, profesorica na odsjeku za ekonomiju i biznis na KU Leuvenu u Belgiji.
Orijentacija na rast najvidljivija je u neutaživoj žeđi male djece za shvaćanjem svijeta oko sebe – no i odrasli mogu zadržati fascinaciju i znatiželju, zbog čega ispunjavanje zadanih ciljeva pričinja zadovoljstvo samo po sebi. Prisjetite se samo trenutaka kada ste se toliko fokusirali na nešto što radite da niste ni primijetili koliko vremena je prošlo. To se još naziva i intrinzična motivacija.
Ipak, često nemamo dovoljno intrinzične motivacije da obavimo zadatke koji su potrebni za ispunjavanje naših ciljeva i moramo se motivirati na druge načine – to se zove ekstrinzična motivacija.
Ti načini su:
1. Identifikacija
Iako možda ne uživate u samom zadatku, on vam je možda važan za vaše šire ciljeve i vrijednosti, što vas može motivirati. Ako ste učitelj, to može biti prepoznavanje važnosti obrazovanja i vaše uloge u životima vaših učenika, što vas može motivirati da s više energije odrađujete zadatke za nastavu.
2. Introjekcija
Ponekad sami sebi stvaramo pritisak da obranimo svoj ego i sliku o sebi.
“Vaše samopouzdanje možda ovisi o onome što radite”, kaže Van den Broeck. Bojite se da – ako ne postignete cilj – bit će vas sram i osjećat ćete se kao gubitnik.
3. Vanjska regulacija
Ponekad motivacija dolazi isključivo iz vanjskih nagrada – na primjer slave ili bogatstva. Na nekim poslovima vanjska regulacija dolazi u obliku bonusa i promaknuća. Nastavit ćete raditi kako biste zaradili više novca, iako vam se posao sam po sebi čini besmislen i dosadan.
Ljudi koji ne doživljavaju ovakve poticaje imaju “amotivaciju.” Od njih se očekuje da će biti neproduktivni i da se neće truditi. To se ponekad najjasnije vidi u obrazovanju: studenti koji će preskočiti predavanja kad god mogu, a oko učenja se ne trude mnogo.
Psiholozi koji proučavaju teoriju samoodređenja osmislili su čitav niz upitnika kojima se mjeri svaka vrsta motivacije u različitim kontekstima. Dva desetljeća istraživanja pokazala su jasne uzorke ponašanja.
Van den Broeck je nedavno analizirala 104 rada u kojima se analizira motivacija na poslu. Kao što je i očekivano, intrinzična motivacija – interes i zadovoljstvo koje dolazi od samog posla – dovodila je do većeg zadovoljstva, truda i aktivnosti, a rezultairala je i smanjenim tzv. burnoutom (osjećajem kronične iscrpljenosti poslom). Identifikacija – osjećaj da je posao važan – također ima pozitivne učinke na blagostanje, a pokazala se vrlo važnom za kvalitetu obavljanja posla.
Posljedice drugih vrsta motivacije manje su jasne. Introjekcija (povezivanje posla sa osjećajem samopouzdanja), čini se, donosi kvalitetnije obavljanje posla, no također povećava i razine stresa, što je velika cijena za profesionalni uspjeh.
Vanjska regulacija ima najgore rezultate. Ako je to nečija primarna motivacija, donosit će ograničene rezultate, a može dovesti i do lošeg općeg stanja pojedinca. Također postoje dokazi da su ljudi motivirani isključivo vanjskom regulacijom skloniji neiskrenom ponašanju: laganju o kvaliteti obavljenog posla kako bi dobili nagradu koju žele.
Što zapravo želite?
Ove rezultate važno je uzeti sa zrnom soli, kaže Ian MacRae, autor i psiholog. On prepoznaje vrijednost raspoznavanja različitih vrsta motivacije, no naglašava da će njihova važnost ovisiti o širem kontekstu. Na primjer, ako vas je pogodila kriza rasta životnih troškova, onda će za vas vanjski motivatori kao što je obećanje povišice biti prava motivacija.
Ipak, ako su sve vaše temeljne potrebe ispunjene, tada intrinzična motivacija postaje mnogo važnija, dodaje. Ako ste u relativno stabilnoj financijskoj situaciji, nećete započeti nove projekte ili mijenjati posao isključivo zbog novca.
MacRae kaže da je preispitivanje vaših izvora motivacije dobro ako želite poboljšati svoje iskustvo na poslu koji već imate. “Samospoznaja je ključna”, kaže. “Jedna od ključnih stvari koje morate shvatiti je što zapravo želite od posla – motiviraju li vas odnosi s ljudima ili možda učenje i rast.”
Tada možete tražiti prilike koje odgovaraju vašim prioritetima.
Ako ste menadžer, vrlo je važno da slušate svoje zaposlenike kada komuniciraju svoje izvore motivacije, govori MacRae, i da se zaista potrudite da im pružite potrebne resurse kako bi oni ostvarili svoje ciljeve.
Van den Broeck se slaže. Naglašava da je za intrinzičnu motivaciju i identifikaciju vrlo važno zaposlenicima pružiti osjećaj autonomije. To ne znači da im morate potpuno odriješiti ruke da rade što god žele, no dobro je dati ljudima da odluče što žele raditi i objasniti im razloge zbog kojih se od njih traži da obave zadatke koji su neizbježni, kako bi oni shvatili kako njihov rad utječe na ciljeve čitave zajednice.
Princip užitka
Teorija samoostvarenja ne tiče se samo posla – ona može utjecati i na naše hobije.
Želite li naučiti novi jezik samo zato da biste zvučali impresivnije? Ili vaša želja za učenjem jezika dolazi iz iskrenog interesa za kulturu ili praktične potrebe za baš tim jezikom? Ako vas motivira ovo drugo, težak posao učenja jezika past će vam mnogo lakše nego ako ste netko tko samo želi zvučati pametnije jer je multilingualan.
Ako se želite baviti nekom tjelesnom aktivnošću, možda ćete htjeti odabrati najteže vježbe jer želite svoje sposobnosti dokazati i sebi i drugima. Osjećat ćete se kao promašaj ako ne izvlačite iz sebe maksimum. Ništa od ovoga nije intrinzična motivacija pa zašto onda ne biste izabrali aktivnost koja je možda manje zahtjevna, ali donosi vam više užitka?
Nedavna istraživanja pokazuju da će ljudi koji odaberu manje zahtjevne aktivnosti u kojima više uživaju zapravo više i dulje vježbati od onih koji pri odabiru nisu razmišljali o vlastitom zadovoljstvu. Čak i ako vaše vježbe nisu zahtjevne, veća je vjerojatnost da ćete se nastaviti baviti tom aktivnošću i da će rezultati biti bolji nego da ste krenuli s izrazito zahtjevnim aktivnostima od kojih ćete ubrzo odustati jer ih ne volite.
Život je kratak i u vremenu koje nam je dano ne možemo postići baš sve. Teorija samoodređenja nas podsjeća da moramo pažljivo birati stvari u koje ćemo uložiti trud i vrijeme. Ako se fokusirate na ciljeve koji su vama osobno najvažniji i donijet će vam najviše sreće, a ignorirate one koje vam nameću drugi, tada osobni rast više neće biti zadaća, već izvor zadovoljstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!