Možete li prepoznati jesu li životinje sretne ili uzrujane samo osluškujući njihovo glasanje? Ako možete, to bi mogao biti znak da imate visoku razinu empatije - ili da mnogo vremena provodite sa životinjama.
Studija, koju je provela etologinja Elodie Briefer sa sveučilišta u Kopenhagenu, otkriva da ljudi koji imaju više razine empatije lakše prepoznaju emocije životinja preko njihova glasanja.
Studija je provedena nakon sličnog istraživanja koje je Briefer objavila ranije ove godine, a u kojem su se potvrdile spekulacije da životinje čuju i reagiraju na emocije u ljudskim glasovima, piše Science Alert.
Briefer i njen tim prikupili su snimke glasanja domaćih životinja (svinja, konja, stoke i koza), kao i divljih životinja (divljih svinja i divljih konja). Neke od njih bile su povezane s pozitivnim iskustvima kao što je iščekivanje hrane ili sretanje “prijatelja.”
Druge zvukove životinje su ispuštale kada su bile prestrašene, izolirane ili pod stresom.
Mjerenjem pulsa domaćih životinja i kretnji divljih životinja pratlo se koliko su snažne bile emocije u vrijeme kada su ispuštale zvukove.
U miks su bili uključeni i ljudski glasovi. Istraživači su izmislili neke beznačajne riječi i zaposlili glumce koji su ih izgovarali pozitivnim i negativnim tonom.
Dva zvuka koja je proizvela ista životinja (ili ljudski glas) – jedan s niskom razinom emocije, a drugi s visokom – puštana su sudionicima u studiji. Sudjelovalo je 1.024 sudionika iz 48 zemalja.
Sudionike su također zamolili da ispune upitnik o empatiji, temeljen na indeksu međuljudske reaktivnosti. Taj indeks mjeri četiri osobine empatije: sposobnost za shvaćanje tuđih perspektiva, suosjećanje s drugima, uzrujanost kada su drugi u problemima, i zamišljanje sebe u izmišljenim situacijama.
Općenito su ljudi točno interpretirali emocije iza glasanja životinja u više od 50 posto slučajeva, što je mnogo bolje od nasumičnog odabira.
Ljudi su bolje rezultate postizali u određivanju razine emocije nego vrste emocije koje su životinje iskazivale. To bi moglo biti zato jer je razina emocije odgovor na stres koji su sisavci zadržali evolucijom, a generalno se ispoljava zvukovima visoke frekvencije, kaže Briefer.
Rod i razina obrazobanja nisu utjecali na sposobnost, no dob jest – sudionici u dobi između 20 i 29 godina postizali su najbolje rezultate, a sposobnost prepoznavanja opadala je s godinama.
Ljudi lakše prepoznaju emociju u zvukovima koje proizvode drugi ljudi i domaće životinje u usporedbi s divljim životinjama, a oni koji su bili okruženi životinjama mnogo ih bolje razumiju, što daje naslutiti da je komunikaciju između vrsta moguće unaprijediti većim izlaganjem i vježbom.
Oni koji su na upitniku pokazali više razine empatije bolje su razumjeli značenje glasanja životinja.
Ovo otkriće podržava i drugu studiju u kojoj se pokazalo da ljudi koji imaju više razine empatije prema mačkama bolje prepoznaju je li njihovo mijaukanje povezano s pozitivnim iskustvom (na primjer četkanjem) ili negativnim iskustvom (na primjer izolacijom).
Moguće je da ljudi vježbom poboljšaju svoje shvaćanje emocionalnih iskustava životinja, kaže Briefer.
“Kada studenti pokušaju riješiti ovaj test na nastavi, u prosjeku iz prvog pokušaja na 50 posto pitanja odgovore točno,” dodaje. “Nakon razgovora o zvukovima i saznanjima koje imamo o glasanjima životinja, rezultati im se poboljšaju pa iz drugog pokušaja obično točno prepoznaju više od 70 posto zvukova.”
Istraživanje sugerira da svi sisavci imaju zajednički emocionalni sustav.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!