Slovenci podržavaju jaču kontrolu granice zbog izbjeglica

Regija 16. sij 201711:13 > 11:14
Nel Pavletić/PIXSELL

Osamdeset i šest posto Slovenaca smatra da su namjere njihove vlade za jačanje graničnog nadzora zbog mogućeg ponavljanja migracijske krize opravdane, a samo 22 posto ih je protiv zakonskog prijedloga koji bi maksimalno smanjio mogućnost odobravanja azila izbjeglicama, pokazalo je ispitivanje javnosti koje je objavilo ljubljansko "Delo''

Slovenska vlada je u parlament prošli tjedan poslala prijedlog izmjena zakona o strancima, a ako ga podrže dvije trećine zastupnika policija bi strance koji u Sloveniji namjeravaju tražiti azil mogla odbiti već na granici, a one koji uđu ilegalno deportirati susjednoj zemlji. Izuzetak bi bile samo maloljetne osobe bez pratnje i ranjive osobe, poput iznemoglih i bolesnih.

U telefonskoj anketi, koja je provedena prošlog tjedna na 504 ispitanika, za strožu kontrolu granice koja je novim zakonom također predviđena podržalo je  86 posto ispitanika. S ocjenom nevladinih udruga i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava po kojoj bi odbijanje azilanata na granici predstavljalo kršenje europskih zakona koji se odnose na međunarodnu zaštitu, te međunarodne konvencije o pravu na azil,  slaže se 22 posto ispitanika, dok takve kritike neopravdanima drži njih 47 posto.

U vezi dileme što je u vrijeme sigurnosnih prijetnji i masovnih  migracijskih trendova važnije, sloboda ili sigurnost, 54 posto ispitanika navelo je da su obje vrijednosti jednako važne, za njih 36 posto važnija je sigurnost, dok je 9 posto navelo da je važnija sloboda.
Izmjene zakona o strancima parlament je stavio na dnevni red zasjedanja koje počinje idući tjedan.

Vladu je u prijedlogu jačanja preventivnih mjera zaštite od neželjenih iregularnih migracija podržao i predsjednik države Borut Pahor. On je u razgovoru za Slovensku televiziju prošlog tjedna kazao da razumije zabrinutost međunarodnih organizacija za izbjeglice, ali i zabrinutost Slovenaca zbog sigurnosti te da izmjene zakona o strancima omogućavaju da se država pripremi na potencijalnu novu migracijsku krizu.