Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić muči se s "teškom odlukom".
Hoće li prigrliti Europu ili nastaviti s hodom po žici gdje s jedne strane želi da Srbija uđe u EU, a s druge održava veze sa svojom slavenskom saveznicom Rusijom?
Vučićevi neprijatelji bijesne jer on sjedi na dvije stolice i odbija se pridružiti sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji, piše Politico.
“Dosad čak ni brutalni rat u Ukrajini nije bio dovoljan da srpski predsjednik Aleksandar Vučić promijeni smjer,” kaže Dimitar Bechev, suradnik u neprofitnoj organizaciji Carnegie Europe. Bechev naglašava da u Beogradu ima mnogo bogatih Rusa koji iskorištavaju dnevne letove, bezvizni režim i slabašna pravila o rezidenciji.
“Srbija će ostati na europskom putu”
Ipak, u ekskluzivnom intervjuu za Politico na marginama konferencije u Munchenu, Vučić je dao naslutiti da dolazi vrijeme kada će morati prestati sa svojim plesom po žici.
Netom prije nego je iz Beograda krenuo za Njemačku, Vučić je na srpskoj televiziji rekao da je zemlja zapela između čekića i nakovnja. Kada ga je Politico upitao je li stigao trenutak da Srbija pobjegne iz te pozicije prije no bude spljoštena, Vučić je odgovorio: “Od mene ćete dobiti jednu rečenicu: Srbija će ostati na svom europskom putu. Zaključite sami, ali mislim da ste me shvatili.”
Spuštajući glavu kako bi naglasio svoje riječi – što je Vučićeva tipična gesta – dodao je: “Morat ćemo u budućnosti donijeti teške odluke, nema sumnje. To je sve što mogu reći.”
“Teško” je riječ koju Vučić poprilično često koristi.
Dok je kretao za Munchen, na Instagramu je napisao da ide na konferenciju “na teške sastanke.” U intervjuu za Politico konstantno je ponavljao tu riječ, govoreći kako su bilateralni razgovori bili teški jer “imamo različite perspektive od većine zemalja Zapada, ništa nije jednostavno.”
Predsjednik Srbije pažljivo bira riječi, komunicira u signalima i insinuacijama koje pozivaju na zaključak, ali nikada ništa ne dovrši.
Je li to znak da Vučić još uvijek želi imati sve, ili pokazuje vođu koji se približava donošenju povijesne odluke? Njegovi savjetnici kažu da se radi o odluci, no kritičari tvrde da Vučić nastavlja sa “strategijom igrica između Zapada i srpskih centrista s jedne, a Moskve i srpske desnice s druge strane,” kaže Ivana Stradner, analitičarka pri Fondaciji za obranu demokracija.
Vučić nekoliko puta drastično promijenio smjer
To je možda istina, no u svojoj turbulentnoj 30-godišnjoj političkoj karijeri, Vučić je nekoliko puta drastično promijenio smjer: jedan primjer je sudjelovanje u pregovorima o normaliziranju odnosa Srbije i Kosova, zemlje čiju nezavisnost ne priznaju ni Beograd ni Moskva.
U ponedjeljak su Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prešutno odobrili plan Europske unije kojima se dugoročno poboljšavaju njihovi odnosi. Međutim, u izjavi nakon sastanaka u Bruxellesu, Visoki predstavnik EU-a Josep Borrell rekao je da je “potrebno još posla” i da će se dvojica čelnika ponovno susresti za mjesec dana.
Pregovori s Kosovom bili su tema i Vučićevog bilateralnog sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, a kao prepreka se pokazalo osnivanje općina srpske nacionalne manjine na Kosovu, kao i neslaganja oko razine ovlasti koju bi one imale. “Ono što mogu reći jest da Amerikanci žele čuti našu stranu. Pokazali su poštovanje našoj maloj zemlji. Znamo što očekuju, ali i oni znaju što mi mislimo o sigurnosti naših ljudi na Kosovu,” rekao je tada Vučić.
Istovremeno Blinken je sastanak opisao kao “produktivan”, naglašavajući da “mi dijelimo želju Srbije za njenom budućnošću unutar EU.” Važno je naglasiti da su tijekom prethodnih nekoliko tjedana dužnosnici Europske komisije na Twitteru objavljivali komentare prijateljskog tona o Srbiji, što bi mogla biti uvertira u Vučićevu “tešku odluku” koja se ovaj put ne tiče kosova, već dileme u kojoj mora izabrati između puta u EU i bliskog prijateljstva s Rusijom.
Srpski vođa očito osjeća snažan pritisak s obje strane.
S jedne strane, on ponosno priča kako Srbija privlači strane investitore. “Kao što znate, prošle godine privukli smo 4.4 milijarde eura investicija, što je mnogo više od mnogih zemalja EU-a srednje veličine. Većina tih investicija stigla je iz EU,” rekao je. Fitch je nedavno potvrdio rejting Srbije na BB+, hvaleći njen “makroekonomski okvir, mudru fiskalnu politiku i ponešto ojačanu vlast” iako je tvrtka također naglasila da Srbija ima ogroman vanjski dug i upozorila na “geopolitičke rizike.”
EU ključan za gospodarsku budućnost Srbije
Sve to pokazuje da je napredak na putu prema EU ključan za gospodarsku budućnost Srbije. Europski dužnosnici naglašavaju da put prema pridruženju ovisi o tome hoće li Beograd prilagoditi svoju vanjsku politiku onoj Europske unije.
S druge strane, Rusija je tradicionalni saveznik Srbiji, podržavala je Srbiju po pitanju Kosova, a ankete u Srbiji od početka invazije na Ukrajinu ne pokazuju trend podrške Zapadu.
Četiri mjeseca nakon početka ruskog rata u Ukrajini, ankete su pokazale da se 51 posto Srba protivi članstvu u Europskoj uniji, a tek 34 posto izjavilo je da bi glasali za pridruživanje. U istoj anketi, ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao se najpopularnijim svjetskim vođom. U anketi u srpnju prpošle godine, 66 posto ispitanih Srba izjavilo je da se osjećaju bliže Moskvi nego Zapadu, a 40 posto željelo je prekid pregovora s Europskom unijom. Rezultati su također pokazali da 59 posto Srba za rat u Ukrajini krive Zapad, 23 krive Rusiju, a 18 posto kaže da su Moskva i Zapad za rat podjednako odgovorni.
Nejasno je kako Vučić može okrenuti leđa Rusiji i prigrliti Europu, čak i ako bi on to zaista želio.
Istovremeno, Rusija na Vučića također vrši pritisak. Dva dana prije sastanka u Munchenu, stotine srpskih nacionalista i proruskih aktivista povezanih s paramilitarnom postrojbom Wagner okupile su se u Beogradu, zahtijevajući prekid procesa normalizacije s Kosovom. Noseći transparente sa sloganima poput “Kosovo je srce Srbije” i “Izdaja Kosova je izdaja Rusije”, prosvjednici su Vučiću upućivali prijetnje smrću.
Vođa krajnje desnice Damjan Knežević – organizator ovog skupa koji je javno podržao odred Wagner koji regrutira po Srbiji – kasnije je uhićen i optužen za pozivanje na nasilje. Sam Vučić je prosvjednike optužio da su anti-Srbi i plaćenici stranaca – vjerojatno je mislio na Rusiju.
Bio je uznemiren zbog prosvjeda kada je sjedao na intervju, kao i zbog regrutiranja Wagnera u Srbiji.
“Ne treba mi podrška Wagnera; ne treba mi da mi oni plješću ni da me kritiziraju,” rekao je. To je bio jedini put tijekom razgovora da je bio vidno iziritiran.
Vučić ogorčen zbog gubitka Kosova
Srbi regrutirani za borbe u Ukrajini “bit će uhićeni kad se vrate natrag u Srbiju i oni su u dosegu naših institucija. Tako se ne novači u prijateljskoj zemlji,” dodao je Vučić.
No, jednako kao i njegovi pristaše, Vučić je još uvijek ogorčen zbog gubitka Kosova. Naglašava da Srbi, koji su doživjeli bombardiranje od strane NATO-a tijekom rata na Kosovu 1999., mogu imati empatije za Ukrajince.
“Nećete u Srbiji čuti nijednu lošu riječ o Ukrajincima,” rekao je.
Ipak, također je naglasio da Srbi vide dvostruke kriterije: “Od prvog trenutka smo osuđivali što se dogodilo 24. veljače. Oduvijek smo podržavali teritorijalni integritet Ukrajine. Čak i sada vam mogu potvrditi da da, Krim, Donbas, Herson, sve su to dijelovi Ukrajine.”
Njegova primjedba – i, kako sam kaže primjedba mnogih Srba – tiče se dvoličnosti, ideje da je srpski teritorijalni integritet jednako važan, a da je on ignoriran.
“To je naš najveći politički i psihološki problem,” rekao je.
Na taj način Vučićeve muke oko “teške odluke” dotiču njegovo srce, njegovu glavu, u njih se miješa i gnjev zbog rata na Kosovu i, kako sam priznaje, tvrdoglav otpor ideji da će mu netko drugi reći što da odluči – takva tvrdoglavost odlika je srpskog nacionalnog karaktera, kaže on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare