U doba sve većeg nepovjerenja u mainstream medije, oni koji provjeravaju činjenice, koji imaju zadatak razjasniti i razotkriti lažne tvrdnje, sada su se također našli na meti tog istog nepovjerenja.
Provjeravači činjenica ili fact checkeri sve su više meta radnji, često i nezakonitih, koje za cilj imaju spriječiti da učinkovito obavljaju svoj posao, otkrilo je novo izvješće Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO).
Prema izvješću, 66% ispitanika, uključujući akademike, stručnjake za provjeru činjenica i novinare, reklo je da su bili žrtve incidenata poput internetskog uznemiravanja, zastrašivanja, fizičkih prijetnji ili ozljeđivanja i doxxinga.
Izvješće EDMO-a navodi da se većina neprijateljskog ponašanja doživljava isključivo u online okruženju, ali se “značajna količina” događa i online i offline. Incidenti samo izvan mreže vrlo su rijetki, navodi EDMO.
Najčešće trolanje i prijetnje
Najčešće prijavljen oblik zlostavljanja je trolanje, stoji u izvješću, a slijede ga prijeteći e-mailovi, brigading (koordinirane online kampanje uznemiravanja) i doxxing (otkrivanje osobnih podataka o nekome bez njegovog pristanka).
EDMO kaže da su ovi napadi često potaknuti odmazdom za rad na spornim temama i nepovjerenjem prema zajednici koja se bori protiv dezinformacija.
Konkretno, proizlaze iz provjere činjenica poput obmanjujućih tvrdnji o bolesti COVID-19, migracije, okoliša i žena. Istraživački radovi protiv ekstremno desničarskih grupa ili internetskih mreža teorija zavjere također je čest okidač, kao i javna istupanja koja se bave pitanjima kao što su teorije zavjere i regulacija platformi, prenosi Euronews.
Kao dio odmazde, ljudi obično napadaju osobe koje provjeravaju činjenice nazivajući ih “cenzorima”, “stranim agentima” i “političkim pristranima” i koje se potom optužuje za primanje sumnjivih financijskih sredstava, prema EDMO-u, u pokušaju da ih se delegitimizira.
Tko stoji iza toga?
Počinitelji zlostavljanja uključuju pojedince, ideološki motivirane skupine, alternativne medije pa čak i političke ili vladine subjekte.
“Državni akteri i mediji povezani s vladom posebno su spominjani u Mađarskoj, kao i u Slovačkoj, kao odgovorni za uznemiravanje i druge radnje”, rekao je EDMO.
U nekim zemljama, poput Irske, došlo je do pozitivnih pomaka, uključujući uspostavu namjenskih telefonskih linija između medijskih profesionalaca i policijske te redovitih sastanaka na kojima se raspravljalo o prijetnjama.
U drugima se događa suprotno, vlasti podižu razinu nadzora i ugrožavaju slobodu izražavanja, navodi se u izvješću.
U Mađarskoj sve gore
“Usvajanje ‘Zakona o zaštiti suvereniteta’ u Mađarskoj početkom 2024. prikladan je primjer, s uspostavom Ureda za zaštitu suvereniteta (SPO) koji djeluje na diskreditaciju neovisnih medija, optužujući ih za širenje dezinformacija u službi stranih interesa”, EDMO dodaje.
Dok većina provjerivača činjenica na meti zlostavljanja kaže da se to događa sporadično, neki također kažu da su žrtve čestih zlostavljanja, osobito nakon objavljivanja radova o kontroverznim temama.
Oko 44% ispitanika izjavilo je da je zlostavljanje bilo sporadično, rijetko ili da ga uopće nisu doživjeli. Drugih 17% reklo je da ga doživljava tjedno, 15% mjesečno, a 12% dnevno.
Rezultati izvješća općenito pokazuju postojane i rastuće rizike s kojima se zajednica protiv dezinformacija suočava u Europi i šire, upozorio je EDMO.
Sve veće nepovjerenje
U doba sve većeg nepovjerenja u mainstream medije, oni koji imaju zadatak razjašnjavati i razotkrivati tvrdnje sada su također sve više i više meta tog istog nepovjerenja.
Kako bi se pokušao spriječiti trend sve većeg zlostavljanja, izvješće preporučuje jačanje mreža za peer-to-peer podršku, razvoj smjernica o tome kako se pripremiti za kontradiktorne radnje i povećanje sigurnosti na mreži i izvan nje.
Također se poziva na veću svijest među kreatorima politika i jaču zaštitu onih koji provjeravaju činjenice, uključujući snažnu pravnu podršku za one koji rade taj posao.
“EDMO poziva sva nadležna tijela da se s najvećom odlučnošću pozabave ovim alarmantnim izazovom, u skladu s Poveljom o temeljnim pravima EU”, priopćila je organizacija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!