Još uvijek se sliježe prašina nakon prekinute pobune odreda Wagner, čiji vojnici su krenuli u marš na Moskvu kako bi prosvjedovali protiv vojnih odluka u ratu u Ukrajini, a dužnosnici i stručnjaci navode kako odred još uvijek igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva Kremlja u inozemstvu, pogotovo u Africi.
Sudbina vođe Wagnera Jevgenija Prigožina još uvijek je nejasna, no široka mreža koju je ovaj poslovni mogul i vođa paramilitarne skupine uspostavio prostire se tisućama kilometara i preko nekoliko kontinenata, a ne čini se kao da će se tako skoro raspasti, piše Newsweek.
“Rusko ministarstvo obrane i druge sigurnosne agencije u zemlji nemaju niti kapacitet niti volju zamijeniti Wagner koji je uspostavio značajnu fizičku i logističku infrastrukturu u Africi, kaže Sergej Kosteljanjets, čelnik Centra za sociološke i političke studije u Institutu za afričke studije ruske Akademije znanosti.
Možda će doći do rebrendiranja te imovine ili do reorganizacije Wagnera kao neovisnijeg tijela koji će svejedno nastaviti služiti interesima globalnih pokreta protiv Zapada koji žele promijeniti status quo,” dodao je.
Skupina Wagner nastala je iz potrebe za proruskim iregularnim vojnim operacijama u istočnoukrajinskoj regiji Donbas nakon pobune proruskih separatista 2014. godine. Devet godina kasnije, ova paramilitarna skupina još uvijek je aktivna u sukobu koji je u međuvremenu prerastao u otvoreni rat, a upravljanje ratom raspirilo je tenzije između vrha ruskog ministarstva obrane i Prigožina.
Ipak, izvan Ukrajine, odred je bio vrlo aktivan u drugim sukobima u Siriji i Libiji, a proširio se i na subsaharsku Afriku gdje je radio zajedno s lokalnim vladama koje su odbile intervencije zapada u borbi protiv terorizma.
Ipak, ta strategija imala je svoju potencijalnu cijenu. Kosteljanjets kaže da je “daljnja povezanost ruske politike prema Africi s plaćenicima koji su pod sankcijama ili prozvani teroristima za mnoge zemlje možda bila kontraproduktivna.”
“Osim toga,” dodaje, “ciljevi Wagnera nikada nisu značajno odstupali od interesa Moskve, no njegove metode možda su se smatrale pretjeranima.”
Reakcije Zapada
Upravo zbog izvješća o pretjerivanju Wagner je zadobio zloglasnu reputaciju među vladama Zapada. Nakon što je godinama optuživao odred za zlostavljanja koja uključuju mučenja, proizvoljna ubijanja i krijumčarenje resursa, SAD je odred Wagner u siječnju proglasio transnacionalnom zločinačkom organizacijom.
U utorak je američko ministarstvo financija nametnulo dodatne sankcije za četiri tvrtke, dvije u Centralnoj Afričkoj Republici, jednoj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jednoj u Rusiji, kao i jednom Rusu iz Malija, zbog povezanosti s Wagnerom i samim Prigožinom. U izjavi je rečeno da Wagner “iskorištava nestabilnosti diljem svijeta, počinjava zvjerstva i zločine i prijeti sigurnosti, dobroj vlasti, prosperitetu i ljudskim pravima čitavih nacija, a uz to i iskorištava njihove prirodne resurse.”
Tog istog dana, američko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je upozorenje “u svjetlu sve više zabrinjavajućih izvještaja o ulogama ilegalnih aktera u trgovini zlatom, uključujući Wagner.”
Novo carstvo u Africi
U vrijeme kada su mnoge afričke nacije sve glasnije kritizirale ulogu Francuske, drugih zemalja Zapada pa čak i mirovnih misija UN-a, odred Wagner nastavio je s aktivnostima u zemljama poput Malija ili Centralne Afričke Republike.
U Sudanu je uloga odreda postala komplicirana nakon što su u travnju izbili sukobi između sudanskih oružanih snaga i paramilitarne skupine RSF. Glasnogovornik RSF-a izjavio je za Newsweek da su oružane snage “potpisale sporazum o obuci” s odredom Wagner za vrijeme administracije prethodnog predsjednika Omara al-Bashira kojim su dana prava na iskapanje zlata kroz tvrtku u vlasništvu sudanske vojske, no da RSF nije “neovisno održavao niti poslovne niti vojne odnose s odredom Wagner” od pada Bashira s vlasti 2019. godine.
Izvješće koje je RSF podijelio s Newsweekom kaže da “nedavno otkriveni Wagnerovi dokumenti dokazuju ono što ljudi Sudana znaju već godinama: još uvijek postoji bliska veza između Wagnera i vojske. Wagner godinama obučava njihove vojnika, plaća im za korištenje sudanskih vojnih baza za prijevoz vlastitih vojnika i tereta diljem zemlje, a visoki Wagnerovi časnici služe u zapovjednim centrima sudanske vojske i koordiniraju se s vojskom, policijom i obavještajnim službama,” piše u izvješću.
Ove optužbe stigle su nakon što je američko ministarstvo financija prošlog mjeseca optužilo Wagner da šalje projektile RSF-u za potrebe sukoba sa sudanskim oružanim snagama.
Odred je navodno također vojno, političko ili gospodarski prisutan – ili je to pokušao postati – u Burkini Faso, Kamerunu, Demokratskoj Republici Kongo, Eritreji, Ekvatorijalnoj Gvineji, Madagaskaru, Mozambiku i Zimbabveu, kao i drugim mjestima u Africi.
Bivša kolonijalna sila Francuska pak povukla je svoje snage iz Burkine Faso, Centralne Afričke Republike i Malija. U Čadu, Demokratskoj Republici Kongo i Nigeru odvijaju se skupovi podrške Moskvi, a protiv Francuske.
Odabrani partneri
I dok se ruska vlada već dugo službeno distancira od Wagnera, Putin je u nekim trenutcima priznao veze odreda i Kremlja. To je učinio i u utorak, rekavši vojnicima da je njegova vlada namijenila gotovo milijardu dolara Wagneru u periodu između svibnja 2022. i svibnja 2023. godine. Putin je tom prilikom također hvalio profesionalizam i hrabrost odreda u Ukrajini.
Ipak, u komentarima dan ranije, Putin je vojnicima Wagnera dao tri izbora: ili će potpisati ugovor s ruskom vojskom ili drugim službama za sigurnost, vratiti se kućama kao civili ili će se preseliti u Bjelorusiju, gdje se nalazi Prigožin.
U ponedjeljak je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ruskom državnom mediju RT rekao da će se aktivnosti Wagnera u Africi, pogotovo u Centralnoj Afričkoj Republici i Maliju, “nastaviti”. Ruski diplomat nije propustio priliku kritizirati Zapad, rekavši da su aktivnosti Wagnera zatražene u vrijeme kada “su CAR i Mali napustili Francuzi i ostali Europljani koji su povukli svoje protuterorističke kontingente i zatvorili vojne baze koje su trebale pomoći u borbi protiv terorizma.”
Glasnogovornica ruskog ministarstva obrane Marija Zakharova na press konferenciji je rekla da o prisutnosti odreda Wagner u Africi moraju odlučiti zemlje domaćini .
“Oduvijek naglašavamo da su same afričke zemlje, njihova vodstva i politički vođe kontaktirali specijaliste, stručnjake i instruktore i potpisali s njima ugovore, pozvali ih na svoj teritorij,” rekla je Zakharova. “Važno je da ih nisu analizirali politički, već su naglašavali profesionalne vještine ljudi koje su zaposlili da odrade teške zadatke.”
“Suvereno je pravo zemalja da pozovu i potpišu ugovore s onima koji su efikasni i korisniji,” dodala je.
“Sveti prostor nikad nije prazan”
Zakharova je također naglasila Putinovo prepoznavanje hrabrosti većine boraca u odredu, mnogi od kojih su, ustvrdila je ona, “bili nesvjesni ciljeva” male skupine urotnika tijekom prošle subote. “Opasno je” malu skupinu organizatora pobune zamijeniti s čitavim odredom.
Zakharova je ponovila riječi Lavrova, kako je Francuska “napustila” CAR i Mali, odbacujući ideju da je odred “izgurao ili izbacio vojsku Zapada iz afričkih zemalja.”
“Možemo se prisjetiti naše izreke – sveti prostor nikad nije prazan,” rekla je Zakharova, referirajući se na rusku frazu kojom se želi reći da će prazni prostori za moć i utjecaj uvijek biti ispunjeni.
Ipak, jedan europski dužnosnik s kojim je razgovarao Newsweek tvrdi da je taj narativ – koji postaje sve popularniji u Africi – dio kampanje dezinformacija Moskve koja koristi i državne medije i društvene mreže kako bi ojačala otpor prema Zapadu na kontinentu. U toj okolini, tvrdi neimenovani europski dužnosnik, odred Wagner mogao je ugovarati transakcijske poslove koji su koristili jedino lokalnom vodstvu i obogatili organizaciju iskorištavanjem prirodnih resursa zemlje domaćina.
“To nije demokratski način zadržavanja moći,” rekao je dužnosnik, “a za Rusiju je to jeftina politika za porast utjecaja u Africi.”
Dužnosnik je naglasio da kontingenti odreda Wagner često broje tisuće vojnika, a nisu svi Rusi. Izvještaji sugeriraju da se regrutacija odvija posvuda, uključujući udaljene zemlje poput Norveške, Nepala i SAD-a.
Nakon nedavnih nemira u Rusiji, “mi kao Europljani vrlo detaljno pratimo situaciju u Africi i posljedice koje ono što se događa u Rusiji može imati tamo,” rekao je dužnosnik, dodavši da se, kada se sve sagleda u cjelini, “postavlja pitanje pouzdanosti”, odnosno “hoće li neslaganje ruskih vlasti i Wagnera ostaviti posljedice po pitanju podrške režimima.”
Nejasne granice
Europski dužnosnik također je naglasio promjenu u narativu Kremlja po pitanju povezanosti Wagnera s ruskom vladom, rekavši kako je ironično da su godinama “ruske vlasti govorile da nemaju nikakve veze s njima, a sada rade upravo suprotno” i kažu da skupina služi državi.
Bivši analitičar američkog ministarstva obrane Marcel Plichta kaže da je taj neslužbeni status bio integralni dio dinamike Wagnera.
“Wagner se ponaša – ili se barem ponašao – kao servis koji je ruska vlada mogla ponuditi zemljama koje žele osigurati sigurnost režima, obučiti vojsku, a nisu zadovoljne s tradicionalnim partnerima, a uz sve to Wagner je bio servis koji je službena Rusija mogla zanijekati,” rekao je Plichta.
“Politički je to Moskvi pružalo ulazak u te zemlje uz vrlo mali rizik, dodao je.
“Ruska vlada očito ne zna kako zaobići činjenicu da je Prigožinova mreža vrlo korisna za njih u ključnim afričkim zemljama,” kaže Plichta. “Micanje Wagnera odande otvorilo bi probleme u odnosima i pogoršalo sigurnost i humanitarnu situaciju u CAR-u i Maliju.”
Zemlja prilike
Ti odnosi između Rusije i zemalja Afrike postali su sve veći prioritet Moskve koja želi pojačati veze s globalnim jugom nakon snažnih sankcija Zapada izazvanih ratom u Ukrajini. Ti odnosi ukorijenjeni su u, opisala je Zakharova u srijedu, “vrlo otvorenom dijalogu punom povjerenja,” a očekuje se da će se oni vrlo jasno vidjeti na predstojećem summitu Rusije i Afrike koji će biti održan za mjesec dana u Sankt Petersburgu.
Jedan od osnivača Berlinskog foruma o globalnoj politici, Philani Mthembu, za Newsweek je izjavio da je “odred Wagner igrao važnu ulogu u sigurnosti, otvarajući prostor u zemljama gdje središnja vlast ima problema u uspostavljanju suvereniteta nad svojim teritorijima.”
“Priča o sigurnosti omogućila je Wagneru da se uključi i u druge ekonomske sektore, ovisno o zemlji u kojoj su aktivni,” rekao je Mthembu. “Također je omogućila Rusiji da proširi svoj utjecaj u regiji iz koje se uvelike povukla nakon pada Sovjetskog saveza.”
“Sporazumi se sklapaju između Wagnera i određene zemlje, no sigurno su u skladu sa službenim željama vlada afričkih zemalja i Rusije, dok Kremlj želi produbiti odnose s Afrikom,” dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!