Kineski predsjednik Xi Jinping je na mini-turneji po Europi koja uključuje posjet trima zemljama - Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj. To mu je prvi dolazak u Europu nakon pandemije covida koja je počela u Kini i početka rata u Ukrajini.
U ponedjeljak se Xi Jinping u Parizu sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i šeficom Europske komisije Ursulom von der Layen, a danas (utorak) stiže u Beograd.
New York Times piše da se Xijevo putovanje u Europu događa u vrijeme trgovinskih napetosti Kine i mnogih europskih država, njihovih prozivki Pekinga za špijunažu te podrške – suzdržane, ali ipak vidljive – Vladimiru Putinu u agresiji na Ukrajinu.
“Kini je priča s Francuskom pozitivnija”
U tom smislu, Xijev izbor triju država koje je odlučio posjetiti zanimljiv je i naizgled neobičan. New York Times ističe da je riječ o zemljama koje “u različitim stupnjevima prihvaćaju kinesko nastojanje za redefiniranim globalnim poretkom” te “u određenoj mjeri dovode u pitanje poslijeratno uređenje svijeta po mjeri SAD-a”.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže kako je Xijeva odluka da posjeti upravo te tri zemlje posve logična.
“Ponovila se varijanta susreta s Macronom i von der Layen u paketu i to je na neki način bio uzvratni posjet. Francuska je definitivno postala politički lider Europe preotevši tu ulogu Njemačkoj. Njemačka više nema onaj položaj koji je imala s kancelarkom Merkel pa je za Kinu priča s Francuskom puno pozitivnija”, rekao nam je Avdagić.
Mađarska i Srbija, dodaje, definitivno predstavljaju drugačiju vrstu politike prema Kini od ostatka Europe, a i Francuska odstupa od dominantnog europskog stava “povlačenja ručne kočnice” prema Kini, kao što je to učinila Italija napustivši kinesku inicijativu “Pojas i put”.
Xijev posjet Srbiji je duboko simboličan
Prilikom organizacije posjeta poput ovog Xijevog Europi, ističe Avdagić, nastoji se ukomponirati više razloga – političkih, poslovnih pa i simboličkih.
“Imamo 60. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa Francuske i Kine. Imamo velike kineske investicije u Mađarskoj. A što se tiče Srbije, tamo će biti svečano otvoren veliki kineski kulturni centar preklapajući se s 25. godišnjicom savezničke akcije tijekom koje je pogođeno kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Na tom mjestu izgrađen je taj kulturni centar, a kineska politika prema SAD-u bila je snažno obilježena tim događajem. Može se reći da je Kina simbolički iskoristila taj događaj, iako se doista radilo o teškom incidentu. Nikad nije utvrđena namjera da se pogodi veleposlanstvo Kine”, objašnjava.
Xiju će ovo biti drugi posjet Srbiji u osam godina, a Avdagić podsjeća da je slična “ponuda” s kakvom je Kina išla prema Mađarskoj i Srbiji svojedobno mogla zaživjeti i u Hrvatskoj.
“Kinezi su 2009. godine došli ovdje s velikom ponudom gradnje željeznice do Budimpešte, proširenja luke u Rijeci, a čak se spominjalo i financiranje inozemnog duga Hrvatske. No, sve je to propalo jer smo dobili lukrativniji europski put, što Srbija sada nema”, ističe Avdagić.
“Vučić traži podršku protiv rezolucije o Srebrenici”
Mađarska i Srbija, dodaje, za Kinu nisu “skupi” partneri.
“Za Kinu investicije u te zemlje nisu jako visoke razine. Sa Srbijom ima puno više ideoloških i simboličkih poveznica, dok u Mađarskoj isključivo rade biznis. Vučiću treba politička potpora Pekinga jer je njegova politika usmjerena na to da ima podršku jakih članica Vijeća sigurnosti UN-a poput Kine i Rusije. Vjerojatno će zamoliti Xija da Kina glasa protiv rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Iako ne vjerujem da Srbija u toj priči može dobiti, za unutarnje političke potrebe prikazivat će to kao pobjedu jer su dvije stalne članice Vijeća sigurnosti bile na njenoj strani”, kazao je Avdagić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare