Nikica Valentić, bivši premijer RH u periodu 1993.-1995. godine, danas građevinski poduzetnik i savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, prisjetio se stvaranja hrvatske države početkom 90-ih, ali se dotaknuo i uloge Ine u stabilizaciji financijskog tržišta u to vrijeme. Naravno, osvrnuo se i na aktualnu situaciju u naftnom divu.
Povodom 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u programu N1 Televizije gostovao je bivši premijer Nikica Valentić.
“Prvi put smo imali šansu stvoriti jednu državu u modernom smislu rječi. I stvorili smo je. Čast je u tom sudjelovati. Osobno sam počašćen da sam sudjelovao u tim događajima”, kazao je Valentić o involviranosti u političkim procesima početkom 90-ih.
VEZANE VIJESTI
“Stvoriti državu nije lako. To je stvaranje države trajalo je do današnjeg dana. Bitno je priznati greške i dičiti se uspjesima. Bitno je pristati na konzensus oko bitnih nacionalnih pitanja”, dodao je.
Upozorio je kako je bitno shvatiti okolnosti u kojima su donosili odluke u prvim danima hrvatske samostalnosti.
“Oko 620.000 prognanika izbjeglica samo imali. Iimali smo pripremljenu vojsku za oslobađanje države, oko 200.000 vojnika. Dakle, 800.000 ljudi je bilo na teret budžeta. Donesena je jedna povijesna odluka da se ne ide u ratnu ekonomiju i raspolaganje državnom imovinom bez kriterija, pa smo odlučili napraviti model tržište ekonomije koja će imati ratni budžet, najveći dio budžeta će ići na ratne potrebe, ali neće biti te tzv. distribucije. Da smo uveli točkice, imali bismo puno veće probleme nego da smo uveli tržišnu ekonomiju”, kazao je.
“Danas su najznačajnija pitanja ekonomija i zadovoljanje standarda ljudi koji žive ovdje i da im država omogući bolji život, a ne da bude nadzornik. Kao pravnik cijeli život sam proveo u gospodarstvu, nisam mogao vjerovati da ću se baviti politikom. Kada me je predsjednik Tuđman pozvao da se uključim u hrvatsku politiku, pitao me je zašto sam bio protiv njega. Meni je bila šefica SavkaDabčević-Kučar, mi smo bili studenti i za njom smo se povodili.
Rekao sam tada Tuđmanu: ‘Bilo je nerealno očekivati da ljudi koji su bili nerealni ’71., sada budu realni’. ‘Ništa ti ne razumiješ politiku. Svi mi trebate da stvorimo državu. Bitka za državu tek počinje’, rekao mi je on. Tada sam shvatio koliki je predsjednik bio vizionar. Vidio je dalje od nas i tako je došlo do angažmana, koji je rezultirao dobrim rezultatima Ine. Mi smo preko noći preokrenuli državu”, prepričao je koliko je iznimnu ulogu imala Ina pričao u stvaranju ekonomske podloge da se stabilizirala valuta tijekom rata.
“Valuta je ključni temelj svake ekonomije, najbolje mjerilo nekog tržišta. Inflacija je temperatura. AKo imate dugo inflaciju, to je bolest.
1.500 posto bila je inflacija ’92. i 93. Mi smo je srezali na nultu točku. Dva su razloga zašto smo uspjel. Prvi je podrška predsjednika Tuđmana jer je bilo delikatno gotovo svaki dan, donosili smo mjere svaki dan. Mislili smo ako godinu dana izdržimo s tim tečajem, mislili smo: ‘Uspjeli smo’. Riječ je o rekonstruiranju strukture. Drugo, rezanje svih troškova, tu se nije učinilo dovoljno. Ne može se u budžet utrpati više troškova nego što ima prihoda. Država mora postićii konsenzus oko zdravstva, javne uprave, demografije, ekonomskih pitanja”, rekao je.
Valentić se osvrnuo na aktualno stanje u Ini.
“Ina je bila veliki potencijal, sada je u određenim problemima. Nadam se da će opet biti najznačajnija dobro organizirana hrvatska naftna kompanija. Je li vrijeme za vlasničke promjene? Sve je bolje od lošeg braka. Ako se ne može sanirati sukob u braku, onda se imovina dijeli po poštenom kriteriju. U pravu postoje jako egzaktni elementi ugovora. Da bi ugovor imao pravnu valjanost, tri su osnovne pretpostavke: predmet, cijena i rokovi. Premalo je informacija da bi vam sada mogao sada o predmetu. Realni rok je godinu dana, pod uvjetom da se radi danonoćno na korektan način. Ako se prodaje ili kupuje 51 posto, Ina postaje gotovo sto posto u vlasništvu Hrvatske. U HEP-u se tek treba utvrditi što je imovina. Slivovi vode su ustavno zaštićeni i ne vjerujem da će ikada itko pristati da se to preivatiziira. Moj savjet kolegama koji će snositi odgovornost jest da budu hrabri, odlučni i maksimalno otvoreni prema javnosti kako bi se odagnala bilo kakva sumnja u korupciju”, naglasio je.
“Ako su normalne cijene i normalni uvjeti plaćanja, onda ostaje pitanje HEP-a koji mora proći procjenu tržišne vrijednosti”, dodao je..
Upitan kako se snalazi u ulozi savjetnika predsjednice Kolinda Grabar Kitarović, odgovorio je: “Potpuno druge okolnosti nego 90-ih. Onaj tko dodnosi odluke, sasluša svakoga i zatim sam donese odluku. Zadovoljstvo je raditi s predsjednicom”, izjavio je.
