Efekti Vladine mjere poreza za mlade osjetit će se tek u kolovozu 2021. godine?

Vijesti 02. stu 201910:41 > 10:48
Ilustracija

Oko 260.000 zaposlenih mladih u dobi do 30 godina zbog nove porezne reforme imat će veća godišnja primanja zbog smanjenja poreza na dohodak za 50 do 100 posto, no mjera za mlade, kako ju je nazvao ministar financija Zdravko Marić, koja bi trebala zaustaviti negativne demografske trendove iseljavanja visokoobrazovnog kadra, neće im donijeti veće mjesečne neto plaće, već će efekt osjetiti tek u kolovozu 2021. godine.

Naime, umanjenje porezne obveze za mlade do 25 godina od 100 posto i za one od 26 do 30 godina za 50 posto do maksimalne godišnje porezne osnovice od 360.000 kuna obračunavat će se po godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pa će prvi povrat poreza na dohodak za 2020. godinu ti mladi dobiti tek u kolovozu 2021.

U prvoj verziji zakonskih izmjena koje su bile na javnom savjetovanju tvrdilo se da će ova mjera direktno utjecati na povećanje plaća mladima te da to ujedno predstavlja i demografsku mjeru čime bi se dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo te da će to lokalne proračune stajati 800 milijuna kuna. Sada ispada da će to stajati 700 milijuna kuna, a da će demografska mjera imati efekt tek za godinu i osam mjeseci, piše Novac.hr.

Ukupni efekt ove mjere, kako je rekao Marić, iznosi nešto više od 700 milijuna kuna, s time da će država prikupljati porez na dohodak (koji je u punom iznosu prihod jedinica lokalne uprave), a poslije će mladima vraćati preplaćeni porez od lokalnih jedinica.

VEZANA VIJEST

“Nema kompenzacije za mjeru za mlade i stojimo pri tome, jer smo kroz javno savjetovanje imali dvojbu kako obračunavati tu olakšicu i prema ovome bi obračun išao na godišnjoj osnovi kada dolazi povrat poreza na dohodak, i to je efekt tek od 2021.”, rekao je ministar Marić.

Ukupno porezno rasterećenje građana i poduzetnika koje je provela Vlada Andreja Plenkovića od 2017. do 2020. iznosi, prema izračunu Ministarstva financija, 8,87 milijardi kuna, od čega 3,28 milijardi otpada na smanjenje posebnih stopa poreza na dodanu vrijednost, 570 milijuna kuna na porez na dobit, 3,21 milijardu kuna na porez na dohodak, 800 milijuna kuna na doprinose na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, 100 milijuna kuna na smanjenje stope poreza na promet nekretninama, 550 milijuna kuna na posebne poreze na motorna vozila, a 367,5 milijuna kuna na trošarine.

Stare i nove stope PDV-a

#related-news_0

Kada je PDV u pitanju, u te četiri godine je smanjena na 13 posto stopa na dječje sjedalice za automobile, isporuku el.energije, javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada, urne i lijesove te određeni repromaterijal, a procijenjeni učinak na smanjenje prihoda proračuna iznosi 350 milijuna kuna godišnje. Od 1. siječnja 2018. povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna, omogućen odbitak 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila, dok se od 2019. stopa od pet posto primjenjuje na lijekove, dok se stopa od 13 posto dodatno primjenjuje na dječje pelene, žive životinje, određene prehrambene proizvode (meso, riba, voće, povrće i jaja) te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača. Konačno, od 1. siječnja 2020. stopa od 13 posto primijenit će se na pripremanje i usluživanje jela i slastica u ugostiteljskom objektu i izvan njega prema posebnom propisu, izjednačit će se oslobađanje od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa te će se povećati prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s tri na 7,5 milijuna kuna, piše Novac.hr.

Neoporezivi primici

Osim ovih pokazatelja, Ministarstvo financija je objavilo i posljednje brojke o rezultatima poreznih rasterećenja od 1. rujna 2019. vezanih za primjenu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kojima se uvode novi neoporezivi primici – trošak prehrane, trošak smještaja, trošak vrtića, dnevnice. Do 28. listopada poslodavci su isplatili 1,42 milijarde kuna tih neoporezivih naknada, a najviše, 1,27 milijardi kuna, isplaćeno je kao nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika. Druga najveća stavka jest novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do propisanog iznosa, koja iznosi ukupno 123 milijuna kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.