Ravnatelj Jordanovca: Očekujemo povećani priljev bolesnika sa svim dijagnozama

Vijesti 29. tra 202010:42 > 10:51
Marko Prpic/PIXSELL

S dr. Miroslavom Samaržijom, ravnateljem Klinike za plućne bolesti Jordanovac, razgovarali smo u prostorima bolnice za Novi dan. Otkrio je u kakvom je stanju bolnica nakon potresa, kad će se unormalizirati dijagnostika i ostali segmenti koji su sad bili u drugom planu, ali i situaciju s koronavirusom.

Zgrada na Jordanovcu dobila je nekoliko razina oštećenja pa su neki dijelovi upotrebljivi i useljivi, iako su u potresu bili dijelom oštećeni. Očekuje se da idući tjedan s radom počne dijagnostički dio i dnevna bolnica u manjem krilu zgrade, rekao je dr. Miroslav Samaržija.

Većina pacijenata je nakon potresa preseljena na Rebro gdje su obavljali sve što treba, primali i nove bolesnike te formirali dnevnu bolnicu. Zbog potresa je bilo tjedan dana zastoja s onokološkim bolesnicima, otkrio je. U pomoć su im s preseljenjem uskočili BBB-ovci.

Potres

“Oko stotinjak bolesnika je bilo u posteljama, a sreća u nesreći da je bilo razdoblje Covida pa smo pola bolnice postepeno praznili. Ali od tih stotinjak bilo je i svježe operiranih, neki na respiratorima, pa je u tih tri-četiri sata evakuacije trebalo puno ruku i pomoći. Skupili su se BBB-ovci ne samo iz Zagreba, neizmjerno smo im zahvalni jer su učinili silno puno i, sreća opet, da se nitko u tom brzom seljenju bez adekvatne fizičke udaljenosti nije zarazio koronom”, opisao je Samaržija.

Komentirajući je li izglednije rušenje ili kompletna renovacija, ravnatelj Jordanovca ističe da je cilj čim prije staviti sustav u funkciju jer ovo je temeljna respiratorna klinika za cijelu Hrvatsku.

VEZANE VIJESTI

“Jedna četvrtina će sigurno ići u funkciju. Ono s crvenom oznakom se ne može u kratkom vremenu adaptirati, nego zahtijeva obnavljanje i adaptaciju u nekoliko faza. Već postoji idejni projekt kako bi se to moglo da se sačuva temeljna funkcija. Tu se nalazi i neka od jedinstvenih, skupih i najboljih oprema u respiratornoj medicini. Dio smo sačuvali, a dio mobilne opreme smo evakuirali kao bolesnike i sad se postepeno vraća”, pojasnio je i dodao:

“Mi Hrvati bi trebali biti ponosni kako smo funkcionirali u ovim okolnostima pa tako i Zagrepčani na funkcioniranje grada i države jer imati svjetsku pandemiju, o kojoj se jooš gotovo ništa ne zna, a onda i potres, tu se ne može napraviti plan sanacije u nekoliko dana ili tjedana. Sigurno je da bolnice moraju biti prve obnovljene jer bolesti ne čekaju sanaciju, osim toga u Zagrebu od nekoliko vodećih brendova među bolnicama praktički svi su oštećeni. Jako su reducirani bolnički kapaciteti i potreban je dodatni napor zdravstvenog sustava da se to može u potpunosti držati u funkciji, a za očekivati je kad se smiri epidemija, da naprave sve ono što su čekali protekla dva mjeseca.”

Dijagnostika

Dijagnostika se smanjila u posljednja dva mjeseca na Jordanovcu, kao i u drugim zdravstvenim sustavima, zbog svojevrsne samoizolacije zdravstvenih djelatnika i promjene načina rada, ali i otkazivanja neophodnih pregleda zbog epidemije.

“Međutim, bolesti i njihova dinamika nisu nestali. Sad će trebati povećati dijagnostiku i očekujemo povećani priljev bolesnika sa svim dijagnozama. Mi smo jedna od većih onkoloških kuća u Hrvatskoj, uspjeli smo sačuvati osnovnu onkološku djelatnost, ali nismo mogli obavljati dijagnostiku. Očekujem da će biti silna navala i da ćemo se morati dodatno reorganizirati, tako da u novim uvjetima bit će svima teško. Svatko bi trebao imati svijesti da u teškim situacijama moramo biti malo više ljubazni i strpljivi nego prije korone i potresa”, istaknuo je Samaržija.

Novi soj koronavirusa

Komentirajući ponašanje novog koronavirusa, rekao je da nitko zasad ne može znati kad će se i hoće li se dogoditi drugi val infekcije. Korona ne poznaje ni klimatske ni bilo kakve druge granice i vjerojatno će ostati u populaciji, kazao je Samaržija, zbog čega treba biti spreman na sve scenarije. Čini se da mu ni visoke temperature ne mogu ništa:

#related-news_0

“Koronavirus je termolabilan, ali ovo je novi, drugačiji soj koji se ne ponaša onako kako se inače ponašaju koronavirusi, i različit je od gripe, daleko opasniji. Veliki je problem da ima značajan postotak ljudi koji su potpuno asimptomatski, nose virus, a nemaju bolest. Korona je specifična po tome da se brzo širi poput gripe, uzrokuje gornje respiratorne simptome poput gripe, no gripa u pravilu ne radi upalu pluća, a korona da. Ako pet posto osoba mora završiti na mehaničkoj ventilaciji, to je ogroman postotak. Od gripe ne umiru ni doktori ni medicinske sestre, a od korone svakodnevno umiru ljudi koji su često i visoko eksponirani.”

Premda sve respiratorne infekcije uzrokuju povišenu temperaturu i kašalj, one rijetko uzrokuju upalu pluća poput novog virusa.

“Uzrokuje obostrane upale koje mogu dovesti do zatajenja pluća. To se izuzetno rijetko dogodi kod drugih infekcija, inače smo to viđali tri do četiri puta godišnje, a sad na 10% bolesnika. Zato je korona drugačija respiratorna infekcija od ostalih”, ponovio je.

Rizične skupine

Iako se za astmatičare u početku mislilo da će biti visokorizična skupina i najčešće obolijevati kao kod osoba starije životne dobi ili s KOPB-om ili kroničnom srčanom bolesti, pokazalo se da astmatičari nisu značajnije rizičnija populacija.

#related-news_0

“Izuzetak su ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. To smo naučili iz američke epidemije, tamo je značajna smrtnost kod pretilih osoba”, dodao je.

Dr. Samaržija smatra da je pulmološka struka bila uključena u koronakrizu koliko je to bilo potrebno jer u tome ipak epidemiološka struka mora voditi glavnu riječ.

Smatra da u zdravstvenoj struci nema politizacije te da većina liječnika uvijek na prvo mjesto stavlja struku i bolesnike.

“Sad moramo svi biti dio toga. Čuvali smo kapacitet za neki ponovni bum koji će sigurno obilježiti iduće mjesece ako virus ostane u populaciji. Doći ćemo u situaciju da će svi oni koji se bave respiratornom medicinom po samoj definiciji uvijek biti na prvoj liniji. Nijedan sustav pa tako ni hrvatski, neće ostati pod mjerama trajne izolacije jer jedino tako smo dosad mogli kontrolirati epidemiju. Kad ljudi krenu na radna mjesta, bolesti će se događati kao inače pa će respiratorni slučajevi dolaziti na pulmologiju htjeli mi to ili ne”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.