"Čitav program se zasniva na određenim principima. Napravljen je na iskustvu koje imamo iz prošlosti, svjesni smo ograničenja u sadašnjosti, a promišljamo budućnost", rekla je Maja Vehovec, jedna od autorica programa nove stranke Pametno.
U temi dana jutros razgovaramo s Majom Vehovec, znanstvenom savjetnicom na Ekonomskom institutu i jednom od autorica programa nove stranke Pametno.
VEZANE VIJESTI
Što ovdje čini razliku od svih programa koji su drugi obećavali?
“Mi smo promišljali budućnost Hrvatske, radilo nas je oko 40 na programu. U tom procesu nismo razmišljali tko od drugih stranaka i kakav program radi, osmislili smo ga na način na koji smo mislili da je najpametnije za Hrvatsku i da će donijeti bolju budućnost svim generacijama. Temelj djelovanja je bio da putem raznih stručnjaka osmišljavamo program. Na web stranici je za sada samo program HDZ-a, a program SDP-a na web stranici nije. Može se samo, dakle, uspoređivati s programom HDZ-a. Bilo bi jako dobro da nezavisni analitičari daju sud o razlikama u programu.”
Nije li naziv pretenciozan?
“To je bilo i moje prvo pitanje sebi kad sam se stranci priključila, ali sam shvatila da je sve zapravo vrlo logično. Stranka je započela kao građanska inicjativa za razvoj grada, temelji se na “Smart City” modelu, pa je došao taj naziv. Ponudili smo i razvoj grada na “smart” specijalizaciji, pa je ta riječ “smart” ušla u kontekst svih politika. Ja sam poslije bila svjesna i da svi u svakodnevnom životu puno puta spomenemo riječ “pametno”, to je ti “pametno rješenje, što bi bilo pametnije” itd. Tu riječ ponavljamo vrlo često i ne mislimo da je to pretencizono, nego mislimo da smo izabrali bolje rješenje. U toj riječi vidim pozitivu.”
Nisu li ljudima već dosadile političke stranke i njihova obećanja. Koji su motivi osnivanja još jedne stranke uoči ovih izbora?
“Kad vjerujete u program, stranku i ljude s kojima radite, onda ne brojite to na taj način. Da, čini se da je to veliki broj stranaka, no ako to usporedim s poduzećem koje izlazi na tržište, u redu je, ali građani biraju one u koju vjeruju. Ne vjerujem da je velik broj stranaka opterećenje, nego je program. Borimo se za bolju budućnost Htvatske, i zašto da onda ne budemo jedna od tolikih stranka?
Stranka je formirana kao stranka iz građanske inicijative, i nismo namjerno izlazili u javnost dok nismo imali program. Svjesni smo da je ispred nas vrlo mali broj dana utrke, a skupština će odlučiti u kojim jedinicama ćemo izlaziti. Za sada je sigurno da idemo u 10.”
“Program je napravljen na iskustvu iz prošlosti, svjesni smo ograničenja u sadašnjosti, a promišljamo u budućnosti”
Tvrdite da je razlika što su program radili stručnjaci. Što biste izdvojili kao najvažnije u vašem ekonomskoj programu?
“Čitav program se zasniva na određenim principima. Napravljen je na iskustvu koje imamo iz prošlosti, svjesni smo ograničenja u sadašnjosti, a promišljamo budućnost. Sve politike moraju se zasnivati na dokazima i rješenjima određenih politika. U temeljima ovog programa mora biti obrazovanje, znanost, rad i nagrađivanje rada, da se moramo okrenuti prema pozitivi, i da tražimo rješenja koja su dugoročno optimalna. Ne samo da zadovolje neku grupu sada, nego da su naša interesna grupa – grupa djece.”
Kako se donose predviđanja o učincima tih politika?
“Koji put se učinci promišljaju ad hoc, mislim da se radi uvijek o financijskim učincima, iako su i širi. Pitanje je komuniciraju li se ti učinci s javnošću. Nema laganih rješenja, niti rješenja preko noći. Uvijek će netko biti pogođen, a jedini način da se potakne rast gospodarstva su strukturne reforme, koje imaju jako puno učinaka.”
Vidite li vi da je HDZ-ov program “Pet plus” realan ili je samo riječ o nizu obećanja?
“Moje mišljenje je da je više zasnovan na lijepim željama. Mi se zalažemo za strateško promišljanje, želimo odstupiti od obrasca koji se veže za politički ciklus u kojem je populizam modul kroz koji se to provodi. Mi to ne želimo. U tome se potpuno razlikujemo. Kada se u tom programu HDZ-a obeća određena brojka, treba se objasniti zašto. Mi nastojimo ponuditi 18 područja strukturnih reformi koja smo izabrali, ponudili smo rješenja na bazi dokaza i razmišljanja što bi trebalo napraviti da se strukturne reforme potaknu i provedu.”
Idemo pokušati analizirati brojke koje nudi Vlada. Recimo, je li realan učinak najavljeno smanjenje PDV-a?
“Ja sam uočila u tom programu da se to odnosi na razdoblje za dvije godine. Međutim, naš program s razlikuje u tome što kažemo da fiskalna politika mora biti fokusirana na proračunske rashode. Na njih se mora djelovati zbog opasno visokog javnog duga zemlje, a prihodi proračuna su u jednoj sekundarnoj ulozi. Kada se recimo smanji taj PDV, treba analizirati kakvi su učinci za građanastvo. Ako proračun nema tih sredstava, treba vidjeti iz čega će se namiriti obećani rashodi. Ekonimija je živi organizam, “zakon spojenih posuda”, sve je povezano i , treba vidjeti kako namiriti ono što se nekome uzima.”
“Obećanja zvuče divno i u redu kao cilj, ali morate znati kako je to uopće moguće provesti”
Obećano je u HDZ-ovom programu i 1000 eura za novorođenče, najavljene promjene u poljoprivredi i poticanju poduzetništva, povećanje mirovina, što predviđate o tome? Vidite li tu konkretne mjere?
“Možda ih imaju, ali nema ih na web stranici. To su obećanja koje izvrsno zvuče, ali za koji sustav primjerice se zalažu mirovinski? Za mješoviti, ili sustav jednog stupa? Treba se znati na koji način ćete povećati mirovine. Sve je to divno i u redu kao cilj, ali kad ga postavite morate znati i točno objasniti na koji način i je li to realno moguće. To sada zvuči dosta populitastički za poznavaoce ekonomije, to nam ne znači ništa.”
Što mislite o rastu BDP-a? Vidite li tu izlazak iz recesije?
“U 7. godini recesije došlo je do pomaka, sada imamo puzajući rast BDP-a i u redu je da se iz njega ostvari 2 posto i više, ali opet je pitanje kako. Hrvatska je puno duže od drugih zemalja bila u recesiji, 6 godina. To je vrlo teško za privatni sektor i ekonomiju. Pomalo se izlazi iz toga, ali za pojačati BDP prije svega trebate imati snažni privatni sektor, manje troškove države. Mi nudimo odgovore kako.”
Kako?
“Smatramo da je jedan od primjenjivih modela da odvojimo politiku od struke tako da u javnom sektoru imamo depolitizaciju kadrova, profesionalizaciju i najbolji izbor kadrova na javnim natječajima, da se odvoji strateško promišljanje, upravljanje, implementacija javnih politika, a da politika, kao Vlada, nadzire i koordinira.”
Je li to moguće? U Hrvatskoj Vlada preuzima javna poduzeća.
“Ne vidim zašto bi to bilo normalno i pozitivno. Zašto ne bi struka koja poznaje određene sektore predlagala, a Vlada nadzirala? Zašto bi politički ljudi koji pripadaju partiji to trebaju raditi, umjesto ljudi koji te sektore poznaju? Javni sektor nije vladin sektor, nego naš. Oni nama trebaju pružiti kvalitetnu uslugu, po pristojnoj cijeni. “
Izvoz i povećanje proizvodnje? Jesu li to realni podaci kojiam se Vlada hvali?
“Ja ne znam točno na čemu se to bazira, na kojoj statistici. Pretpostavljam da je točno. Tu kreće rast, ali taj rast se ne može razvijati ako imamo opterećenje u rashodima proračuna kao što ih sada imamo. Moramo uravnotežiti rashode i prihode, jer mi živimo na javnom dugu. Razvoj vodimo kroz dug i zato je ova akcija gdje se vidi koliko smo svake sekunde zaduženi, dobra akcija. Da se nešto što je možda imaginarno prevede u personalizirano. Mislim da svi građani trebaju znati svoj dug i Vlada mora smanjivati rashode.”
Zapošljavanje kao obećanje? Što bi se trebalo promijeniti?
“Meni brojke nisu simpatične iako sam stalno vezana za njih, zato što je to rečeno napamet. Mi kažemo put na koji će se način obnoviti zapošljavanje, a ne kažemo da će to biti “500 tisuća” ili “200 tisuća”. To je zapravo populizam. U zemlji radna mjesta stvara privatni sektor, kojem treba dati kisika, on je zagušen. Nije država prvi poslodavac nego privatni sektor, i treba malim poduzećima dati dovoljno prostora da slobodno ulaze i izlaze iz tržišta.”
“Vlada je konverzijom ‘švicarca’ zaštitila i one koji imaju više stanova, i one koji imaju samo jedan”
Vladin zakon uređivanja konverzije kredita ‘švicarca’ u euro. S druge strane, Ustavni sud može srušiti tu odluku. Što mislite hoće li proći ovaj zakon?
“Ne znamo što će napraviti Ustavni sud, ja sam pročitala njegova mnoga kontroverzna rješenja. Samo mogu reći da će njihovo rješenje imati drugačije posljedice. Ovaj Vladin zakon je ipak nastao nakon oko 9 mjeseci, nedovoljno dobrih pregovora i Vlada je preuzela tu odluku koja je dosta kontroverzna. Zato što učinci te konverzije nisu izračunati unaprijed i ne zna se koliki će biti troškovi. To su sve interesne strane, ako gledamo sa stajališta građana ta odluka je za sve dužnike u švicarskim francima naoko dobra. No, sada banke imaju malo vremena za puno posla. Odluka Vlade je kontroverzna jer ulazi u ugovorne odnose. Zauzima se i za one koji imaju samo jedan stan i samo jednog zaposlenog, no i za one koji su kupovali treći, četvrti stan. Jedni su novac uzimali iz potrebe, drugi iz spekulativnih razloga. Sada kad gledamo jedne i druge, od te odluke imaju koristi ovi koji nisu u mogućnosti plaćati. A ovi koji imaju pet stanova, je li to pravedno rješenje? Pa oni mogu dug namiriti prodajom jednog od svojih stanova. To su dakle rješenja koja nisu jednostavna.
Prije li rast kamata drugim građanima?
“Da. Naravno da će bankarski sustav odgovoriti. Kad dođe do takvog problema, naravno da HNB i Vlada moraju sjesti zajedno i naći rješenje. Oni ne žive na dva različita planeta, i najbolje rješenje je zajedničko. Svađa između njih nije dobra za nikoga.”
Je li monetarni sustav u opasnosti? Vlada se pokušala zadužiti, i nije dobila traženi iznos. Vidite li tu opasnost za plaće i penzije?
“Ako gledamo financijsku stabilnost zemlje, sigurno da utječe na povećanje rizika, time povećavate nestabilnost zemlje, ali mislim da neće biti takav potpuno crni scenarij, iako se prije trebalo razgovarati o svim scenarijama, da. Moramo politiku temeljiti na scenarijima da biramo pametnije rješenje od svih koje imamo.”
