Prosječna mirovina u Hrvatskoj u travnju je prvi puta premašila granicu od 500 eura i iznosila je 513 eura, dok je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prilikom isplate u lipnju, prosječna netomirovina u svibnju bila 580,33 eura.
No bez obzira na to, gotovo 60 posto umirovljenika preživljava s ispodprosječnim mirovinama. Njih oko 560 tisuća i dalje imaju mirovine ispod 500 eura.
Gledano u europskim razmjerima, Hrvatska je očekivano u donjem domu Europske unije kada je u pitanju iznos prosječne mjesečne mirovine.
“Umirovljenici i dalje žive kao prije četiri godine”
O prosječnim mirovinama u Europi nedavno je pisao Euronews pozivajući se na posljednje podatke Eurostata koji, doduše, datiraju iz 2021. godine. Prema tim podacima, prosječna mirovina na razini Europske unije iznosi 1.294 eura, a u Hrvatskoj je (bila) 388 eura. Budući da novijih službenih podataka na razini EU-a još nema, prosječna mirovina u Hrvatskoj triput je manja od prosjeka EU-a, a u međuvremenu se popravila i sada je blizu polovice tog prosjeka.
Na pitanje znači li to da hrvatski umirovljenici 2024. ipak žive bolje nego 2021. godine, glavni tajnik Sinidkata umirovljenika Hrvatske Igor Knežević kaže da je rast mirovina pojela inflacija.
“Sve je pojela inflacija. Praktički, mirovine nisu rasle puno više od rasta inflacije u prošlom mandatu Vlade. Tako da se ne može govoriti o boljim i višim mirovinama, budući da je vrijednost novca opala s rastom inflacije. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine”, kazao je.
Ogromne razlike unutar Europske unije
Euronews u tekstu s kraja svibnja piše da su ogromne razlike u mirovinama diljem Europe i u nominalnim iznosima i prema standardu kupovne moći. Stoga su, radi pojednostavljenja, Eurostatove podatke o godišnjim iznosima mirovina preračunali u mjesečne iznose, a razlika između zemalja na vrhu ljestvice i onih s dna je ogromna.
Najviša prosječna mirovina je na Islandu (2.762 eura) koji nije zemlja EU-a. Drugi je Luksemburg, najbolje rangirana članica EU-a s prosječnom mirovinom od 2.575 eura. Od članica EU-a slijede Danska (2.417 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 eura) i Irska (1.906 eura). Njemačka je, s prosječnom mrovinom u iznosu od 1.440 eura odmah iznad prosjeka EU-a. Hrvatska je u donjem domu tada, 2021. godine, s 388 eura, a ispred Slovačke (386 eura), Rumunjske (382 eura) i Bugarske koja je s prosječnom mirovinom od 226 eura najlošija članica EU-a. Razlika između Luksemburga i Bugarske, zemalja s najvišom i najnižom prosječnom mirovinom u EU, čak je 2.349 eura.
Najniže mirovine su u zemljama Balkana
U tablicu su uvrštene i europske zemlje koje nisu članice EU-a, pa prema tome nižu prosječnu mirovinu od Bugarske i najnižu u Europi ima Albanija – samo 131 euro. Prema tim podacima, prosječna mirovina u Crnoj Gori je 291 euro, u Srbiji 276 eura, a u Bosni i Hercegovini 237 eura. Dvije preostale Hrvatskoj susjedne zemlje neznatno bolje kotiraju – Slovenija sa 692 eura i Mađarska s 398 eura prosječne mjesečne mirovine. Euronews bilježi da su sedam najlošije rangiranih zemalja sve države s Balkana.
Na nedavnom je brifingu u Europskom parlamentu upozoreno na rizik od siromaštva u starijoj dobi
“Način na koji su mirovinski sustavi trenutno osmišljeni ostavlja sve veći broj ljudi u opasnosti od siromaštva u starijoj dobi. Taj je trend u suprotnosti s naporima EU-a da smanji siromaštvo”, rečeno je.
Najviše troše na ono što stalno poskupljuje
U Sinidkatu umirovljenika kažu da je stoga jedan od njihovih zahtjeva da mirovine u Hrvatskoj prate rast cijena i plaća u stopostotnom iznosu.
“Umirovljenici u Hrvatskoj najviše troše na hranu, lijekove i zdravstvene preglede. A cijene hrane rasle su puno više i od prosječne stope inflacije. Na zadnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe prije izbora dobili smo obećanje ministra da će se promijeniti formula usklađenja rasta mirovina s rastom plaća, ali ne u stotpostonom izbosu nego u omjeru 85:15. To je daleko od onoga što smo tražili i mislim da ćse jaz i dalje povećavati”, ističe glavni tajnik SUH-a Igor Knežević.
Skoro 10 posto BDP-a odlazi na mirovine
Prije dsesetak dana Eurostat je objavio i podatke o tome koliki udio BDP-a u pojedinim zemljama odlazi na mirovine. Na razini cijele Europske unije, to je 12,9 posto.
Najveći udio BDP-a na mirovine odlazi u Grčkoj (16,4 posto), Italiji (16,3 posto), Austriji (15 posto) i Francuskoj (14,9 posto), a najmanje u Irskoj (4,5 posto BDP-a), Malti (6,4 posto), Mađarskoj (7 posto) i Litvi (7,1 posto) – objavio je Eurostat. Hrvatska je s 9,8 posto udjela sredstava za mirovine u BDP-u ispod prosjeka EU-a.
Eurostat je također objavio da 27,2 posto stanovništva EU-a su korisnici mirovina. Gledano po kategorijama mirovina, daleko je najveći udio starosnih mirovina (79,9 posto), a slijede obiteljske mirovine (12 posto), invalidske mirovine (7,9 posto) te mirovine za nezaposlene (0,2 posto).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!