Već se danima raspreda o spornom uratku ministra obrane Marija Banožića koji silno želi postati izvanredni profesor. U međuvremenu pristižu novi detalji, pa tako i sumnje u plagijat.
Štoviše, osim pokradenih slajdova, profesorski trojac koji je napisao knjige i prezentacije kojima se Banožić obilato služio, pozitivno su recenzirali vlastite prepisane knjige, donosi portal Telegram.
Kasno poslijepodne stigla je vijest od samog ministra da odustaje od zvanja izvanrednog profesora. Ali samo dok je ministar.
Naime, prijavio se za titulu izvanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. No danas i odustao.
“Malo je reći da sam šokiran količinom negativnosti koje su se slile na račun mog akademskog i znanstvenog rada kojim se bavim gotovo 15 godina, ali i pokušajima da me se prikaže nestručnim, nečasnim i onime koji radi na štetu studenata. Tražene uvjete ispunjavam, a odustati od akademske karijere neću, već ću ovaj njezin djelić ostaviti po strani dok obavljam dužnost ministra i člana Vlade RH.”
No šteta je već počinjena. Telegram je objavio nove detalje iz kojih je vidljivo da je Banožić prepisivao dijelove knjiga i prezentacija vlastitih recezenata što je sramotno i za njih.
“Jasno je da je, primjerice, taj priručnik o kojem se cijelo vrijeme govori jedna nakupina bezveznih slajdova potpuno besmislenih i da to nije nikakav priručnik niti knjiga. Drugo je pitanje ovih drugih radova. Ne bira se samo na temelju toga. Ja sam i to pogledala, naravno, taj znanstveni opus je jako siromašan”, tvrdi bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Kakvu poruku ministar i njegov znanstveni opus šalju onima koji žele napredovati u hrvatskoj znanosti?
“Ništa me to ne iznenađuje. U hrvatskoj sam znanosti 70 godina i tvrdim, a mogu to dokazati, da u tih 70 godina u Hrvatskoj nisu nikad u znanosti postojali isti kriteriji kao u svijetu za funkcioniranje sistema i za napredovanje”, govori akademik Vlatko Silobrčić.
U obranu ministra Banožića stale su kolege iz HDZ-a. Tako ministrica kulture odgovornost prebacuje s Banožića na akademsku zajednicu.
“Ovakva pitanja treba uvijek postavljati akademskoj zajednici. Zašto se to učinkovitije u Hrvatskoj ne sankcionira? To nije pitanje članaka, objavljivanja jedne ili dvije stranice nekakvog PowerPointa koji se prezentira studentima. To je puno veći problem. Mislim da se znanstvena zajednica za dobrobit svih nas i pozicioniranje hrvatskih sveučilišta mora ozbiljnije uhvatiti s tim u koštac”, izjavila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
Dok ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs banalizira ovaj slučaj.
“Ono što vrednuje nekog znanstvenika vam je znanstvena publikacija. Netko tko će prirediti prezentaciju na način da se slajdovi i poruke pojavljuju na način da budu atraktivne i da vam studenti ne zaspu, to je nešto što luči dobrog i lošeg predavača. Prema tome, ova prezentacija nije klasificirana kao znasnstvena publikacija pri izboru u znanstveno zvanje.”
No, postavlja se i dodatno pitanje – je li moralno da osoba na tako visokoj političkoj funkciji traži dodatna akademska zvanja.
“To je onaj etičko moralni aspekt gdje netko tko je na poziciji ministra sada se bira u profesora na sveučilištu. Mislim da je to nešto što definitivno ne bismo smjeli”, tvrdi Divjak.
Ne bi smjela šutjeti ni akademska zajednica, ali ipak šuti.
“Smatram da hrvatska akademska zajednica šuti zato što joj odgovara takvo stanje jer se u takvom nesistemu lako napreduje”, mišljenja je Silobrčić.
U takvom nesistemu osim hvatanja akademskih titula, hvata se i APN-ov kredit. Jest, po zakonu je, ali da je moralno, ne bi se toliko onda propitivalo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare