Predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen bliži se kraj mandata. Početkom lipnja bit će održani izbori za Europski parlament, a ako Europska pučka stranka (EPP) opet bude u poziciji nominirati osobu za čelno mjesto EK, navodno su male šanse da to opet bude sadašnja čelnica.
Naime, njemački Bild objavio je u nedjelju da je pozicija von der Leyen u EPP-u uzdrmana i da ondje gubi potporu, što otvara prostor drugim pretendentima na čelno mjesto Europske komisije. Dakako, pod uvjetom da EPP ponovi izborni rezultat iz 2019. godine. Pozivajući se na insajederske izvore iz sjedišta EU-a, Bild piše da se kao mogući nasljednici von der Leyen spominju grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, ali i – Andrej Plenković.
Plenković je jučer, nakon sjednice Predsjedništva stranke, predstavio listu HDZ-a za Europski parlament koju upravo on predvodi. No, odbacio je navode oporbe da je to “bijeg u Bruxelles” i dodao da je to pobjednička lista “onih koji stvarno rade za Hrvatsku”. Namjera mu je biti premijer hrvatske Vlade u trećem mandatu, rekao je.
Može li se iz male zemlje na čelo EK-a?
Bi li uopće na čelo takve megazajednice doista mogla doći osoba iz jedne od njenih najmanjih i politički slabo utjecajnih članica poput Hrvatske? Od dosadašnjih 13 čelnika Europske komisije od 1958. naovamo, gotovo svi su bili iz velikih i “starih” članica Europske unije, odnosno nekadašnje Europske ekonomske zajednice.
Njemačka je dala dvoje – prvog predsjednika EK Waltera Hallsteina i sadašnju Ursulu von der Leyen. Po dvojicu šefova EK dale su i Italija (Franco Maria Malfatti i Romano Prodi) te Francuska (François-Xavier Ortoli i Jacques Delors). Po jednog su dale Velika Britanija (Roy Jenkins), Belgija (Jean Rey), Portugal (Jose Manuel Barroso) i Španjolska. S tim da je Španjolac Manuel Marin bio privremeni šef EK tijekom samo šest mjeseci 1999. godine. Dosad je najvše predsjednika EK, čak trojicu, dao Luksemburg – Gastona Edmonta Thorna, Jacquesa Santera i Jean-Caludea Junckera.
Luksemburg je veličinom europski patuljak, dvadesetak puta manji od male Hrvatske, ali ta državica jedna je od utemeljiteljica ujedinjene Europe i u njenom slučaju geografska veličina nije usporediva s političkom.
“To je pozicija za one iz velikih zemalja”
Je li, pak, sazrelo vrijeme da šef Europske komisije bude netko poput Plenkovića – iz neke politički i geografski malene članice Unije? Politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra da Plenković u tim odnosima snaga nema velike šanse.
“Njegova ambicija jest da tamo jednom bude vrlo visoko pozicioniran, recimo kao europski povjerenik za vanjske poslove. Mala zemlja može dobiti čelnu poziciju u EK samo pod uvjetom da se velike zemlje ne mogu dogovoriti pa da traže kompromisno rješenje. To je pozicija za dužnosnike iz velikih zemalja poput Njemačke, Francuske, Italije ili Španjolske. Ili zemalja poput Belgije i Nizozemske koje nisu velike, ali su moćne”, kaže Pecnik napominjući da valja biti oprezan prema onomu što je objavio Bild jer je riječ o tabloidu.
“Evo zašto to ne zvuči posve iracionalno…”
S druge strane, stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević kaže kako mu ideja o Plenkoviću ili drugom kandidatu iz neke manje članice na čelu EK ne zvuči posve iracionalno.
“U Europskoj uniji imali smo predsjednike Europske komisije iz Luksemburga. To je zemlja osnivačica EU-a, ali ne može se reći da je pretjerano utjecajna. Sama činjenica da je netko iz Hrvatske ne bi trebala biti prepreka dolasku na tu dužnost. Osim toga, na taj način otvara se mogućnost većeg utjecaja moćnih zemalja na predsjednika EK”, objašnjava Kovačević.
On smatra kako Plenkoviću zapravo i nije u interesu da se o tome javno nagađa dok traju pregovori o sastavljanju nove vlade.
“Čini mi se da takva nagađanja Plenkoviću, kao potencijalnom mandataru, više donose štetu nego korist”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare