Za Hrvate su od ponoći nastupile i dvije velike promjene o kojima se govori već mjesecima, a to su ulazak u Schengen i uvođenje eura.
Hrvatska je tako u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.
Hrvatska je istovremeno postala i 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije (EU), čime joj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta.
ISTAKNUTO
IZ MINUTE U MINUTU
Prvi putnici ušli bez kontrole
U prvih 15-ak minuta nakon ponoci, desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju, pozdravivši okupljene policajce zvukom trube.
Ministar i guverner podižu prve eure
Kao što je i najavljeno, ministar financija Marko Primorac i guverner HNB-a Boris Vujčić ulazak Hrvatske u eurozonu simbolično označuju podizanjem eura na jednom od bankomata u centru Zagreba.
Božinović: Otvorili smo vrata Europi bez granica
Simboličnim skidanjem ploče, podizanjem rampe i označenim zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole na graničnom prijelazu Bregana - Obrežje, u ponoć 31. prosinca 2022. godine obilježen je ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor.
"Otvorili smo vrata Europi bez granica. Večeras slavimo Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojemu i kao narod i kao država pripadamo", poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na Bregani.
Istaknuo je da je ovo konačna afirmacija našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile.
Hrvatska je u Schengenu! @N1infoZG pic.twitter.com/wBnXXzQxJH
— Ivan Hrstic (@ihrstic) December 31, 2022
HNB postaje dio Eurosustava
Eurozona je među ključnim svjetskim gospodarstvima, drugo najbogatije gospodarstvo promatrano po nominalnom BDP-u po stanovniku, a kada se gleda vrijednost robnog izvoza, ona je najveći svjetski izvoznik.
Kada se govori o euru kao drugoj najvažnijoj svjetskoj rezervnoj valuti, to uključuje njegov udio u valutnoj strukturi globalnih međunarodnih pričuva, valutnoj strukturi obveznica izdanih na međunarodnim financijskim tržištima te valutnoj strukturi inozemnih kredita. Taj udio se kreće oko četvrtine, dok je neprikosnoveno vodeći američki dolar, na koji otpada oko 60 posto.
S obzirom da eurozona izdaje drugu najvažniju svjetsku rezervnu valutu, prednosti toga su i povoljniji uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, niska ranjivost na tečajna kretanja, kao i visoka otpornost na financijske poremećaje i vanjske šokove.
Jedne od glavnih ekonomskih koristi uvođenja eura su između ostalih uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, kao i niži transakcijski troškovi, s obzirom da više neće biti konvezije kuna u eure, pri čemu HNB procjenjuje da će godišnja ušteda u tom segmentu iznositi oko 1,2 milijarde kuna.
HNB s današnjim danom postaje dio Eurosustava, monetarne vlasti europodručja, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a guverner HNB-a postaje član Upravnog vijeća ESB-a.
Osam godina od zadnjeg proširenja eurozone
Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litva.
Tko su ostale članice Schengena?
Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U schengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.
Schengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.
'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.
Slavlje na GP Goričan
Hrvatska je ušla u Schengen! Ministar Grlić Radman podigao rampu koja dijeli Hrvatsku i Mađarsku.
Hrvatska je ušla
u Schengen! Ministar Grlić Radman podigao rampu koja dijeli Hrvatsku i
Mađarsku. Na graničnom prijelazu Goričan slavlje! @N1infoZG
#n1info
pic.twitter.com/Rklaitna7X
Grlić Radman se sastao s mađarskim kolegom
Ministar Gordan Grlić Radman stigao je do graničnog prijelaza Goričan-Letenye gdje ga je dočekao kolega, mađarski parlamentarni zastupnik Péter Cseresnyé sa svojim izaslanstvom. Čeka se simbolično posljednje podizanje rampe.
Ministar vanjskih poslova stigao u Goričan
Župan međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec i zamjenik načelnika Općine Goričan Franjo Šavora dočekali su ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana nedaleko od graničnog prijelaza Goričan. Nakon pozdrava kreće se pješice prema prijelazu gdje će se susresti s mađarskim izaslanstvom.
Poklon za zadnjeg putnika
Na graničnom prijelazu Bregana pripremili su poklon za zadnjeg putnika nad kojim će se obaviti granična kontrola prije trajnog podizanja rampe. Zadnji putnik tako će dobiti plišanog policijskog medu.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare