Stranka naziva Republika, čija je osnivačka skupština održana prošle subote, 158. je aktivna politička stranka u Hrvatskoj i 401. osnovana od 1990. godine naovamo. A od 2020. naovamo na hrvatskoj političkoj sceni pojavilo se 38 novih političkih stranaka, od kojih je šest, uključujući Republiku na čelu s Damirom Vanđelićem, osnovano ove godine.
Od stranaka osnovanih u protekle četiri godine, onih relevantnih, koje su postale parlamentarnima, bilo je tek nekoliko – Domovinski pokret i Fokus te tiri koje su nakon prošlih izbora osnovali otpadnici od drugih stranaka u Saboru čime su i one smjesta postale parlamentarnima. To su Socijaldemokrati, stranka nastala nakon raskola u SDP-u te dvije stranke koje su osnovali zastupnici odmetnuti od Domovinskog pokreta – Pravedna Hrvatska Milana Vrkljana i Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto, obje osnovane prošle godine.
Osnovani AP, Republika, Hrvatsko bilo…
Uz Republiku, stranku Damira Vanđelića kojemu su, sudeći po nazivu stranke, glavni cilj predsjednički izbori jer će ga mediji i javnost, htjeli-ne htjeli, dotad morati titulirati “predsjednikom Republike”, ove godine osnovana je i Akcija za promjene (AP) na čelu s dosad nezavisnim šibensko-kninskim županom Markom Jelićem. Potkraj rujna osnovano je i Hrvatsko bilo (HRB) koje već ima i zastupnika u Hrvatskom saboru – Antu Prkačina, donedavno također zastupnika Domovinskog pokreta.
Osim Republike, AP-a i HRB-a, ove godine osnovane su još tri političke stranke – Umirovljenici zajedno, Zajedno za Trogir, a sredinom listopada u Splitu je osnovana stranka Javno dobro, proistekla iz građanske inicijative Javno je dobro. Potonja, kao i Republika, još nisu službeno upisane u Registar političkih stranaka.
I Todorić najavio stranku
Ove godine osnovano je šest stranaka, prošle godine pet, a 2021. njih čak 17. Taj nesrazmjerno velik broj te godine može se tumačiti tada održanim lokalnim izborima kada je osnovano i registrirano niz stranaka i nezavisnih lista isključivo lokalnog karaktera. S obzirom na parlamentarne izbore sljedeće godine, valja očekivati pojavu još nekih stranaka na političkoj sceni. Jedna od tih mogla bi biti stranka posrnulog poduzetnika i bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, koji je najavio ulazak u politički ring i iskazao ambiciju biti premijerom.
“Stranka će biti registrirana za jedno mjesec dana, a onda će biti predstavljena tri mjeseca prije izbora”, izjavio je Todorić početkom studenoga.
U Registru političkih stranaka trenutno je aktivno njih 156 – Republika i Javno dobro nisu još registrirane – a od 1990. godine naovamo ukupno ih je bilo registrirano 399. Drugim riječima, odnosno brojkom, 243 političke stranke više ne djeluju – ugašene su ili izbrisane iz Registra zbog neaktivnosti.
Ne upisuju stranke koje zagovaraju nasilje
Političku stranku u Hrvatskoj može osnovati najmanje stotinu punoljetnih, poslovno sposobnih osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo. Da bi bila upisana u Registar političkih stranaka o kojemu brigu vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave, osnivači stranke moraju dostaviti zahtjev za upis u Registar, zapisnik o radu i odluke osnivačkog tijela stranke, program i statut, popis osnivača i članova upravnih tijela te imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje. Sve to u roku od 15 dana nakon održavanja osnivačke skupštine. Prema članku 17 Zakona o političkim strankama, zahtjev za upis u Registar bit će odbijen strankama koje programom potiču ili pozivaju na nasilno ugrožavanje demokratskoga ustavnog poretka, neovisnosti, jedinstvenosti ili teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Primjerice, Upravni sud je 1996. godine odbio, a Ustavni sud 1999. potvrdio odluku da se odbije zahtjev za registracijom stranke Nova hrvatska desnica (NHD) Mladena Schwartza jer je u svome programu istaknula teritorijalne pretenzije na tuđi teritorij navevši da “Hrvatski nacionalni i državni teritorij (…) uključuje još i Bosnu-Hercegovinu, Novopazarski Sandžak, Bačku sa Suboticom, Srijem sa Zemunom te Boku Kotorsku”. Također je u programskim smjernicama istaknula da je “na hrvatskim područjima pod srpskim zaposjednućem država dužna raditi na općoj destabilizaciji” te da će “stoga poticati diverzije i subverzije, atentate, prevrate i sukobe”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
