Povjesničar: Danas je teško pričati o klasičnim obrascima lijevo-desno, pogledajte HDZ

Vijesti 29. sij 202409:05 > 09:08 0 komentara

Povjesničar Hrvoje Klasić bio je gost Novog dana. S Mašenkom Vukadinović razgovarao je o širenju ekstremizma u Europi i o kulturi sjećanja.

Klasić kaže kako je otvaranje izložbe u Bloku 17 zakašnjelo, ali dobro. “Eksperti cijelo vrijeme dobro funkcioniraju, problem je u ministarstvima, u Hrvatskoj, Srbiji, Sarajevu… To je paviljon u kojemu je u prizemlju Austrija. Sve zemlje iz kojih su ljudi dovoženi u Auschwitz su dobile paviljon. Austrija je uložila velike novce da se sve obnovi, a mi ćemo im plaćati i tu je došlo do problema. Nije da će svaka bivša republika imati svoje dio, neće, to će biti jedinstvena izložba. Holokaust na području bivše Jugoslavije je teško dijeliti. Izložba je već pripremljena i sad bi to moglo biti ok, napokon. Sramota je da mi 2024. pričamo kako će izgledati nešto što je posvećeno ljudima stradalima u holokaustu”, kaže Klasić.

Naglašava kako nisu problem revizionisti jer oni neće promijeniti povijest nego ga je strah što bi takve osobe mogla napraviti u budućnosti. “I zato sjećanje, da shvatimo da antisemitizam nije krenuo s holokaustom, zato sjećanje, neki procesi možda na prvi pogled ne izgledaju opasni, ali brzo eskaliraju”, kaže.

Reinterpretacija prošlosti sklizak je teren. “Zlo je uvijek bilo i bit će oko nas. Problem je kako se društvo odnosi prema tom zlu. Revizionista ima u svim društvima. Ne bih neke stvari iz prošlosti direktno poistovjećivao. Ono što se Živodima dogodilo od 30-ih do kraja Drugog svjetskog rata je jedna priča. Ono što se događa sada… Vide se nevjerojatne sličnosti njemačkog režima iz tog vremena i Putina. Ako bi on ikoga trebao gledati poprijeko, sebe bi trebao. Trebamo gledati u prošlost da bismo vidjeli kako eskalira nasilje od onoga na ulici do toga da se ljude šalje u logore. Vidjeli smo to na ovim prostorima prije 30 godina. Nijedan narod nije genocidan, ali nijedan narod nije pravednički”, govori Klasić.

Na pitanja o sukobu u Gazi, povjesničar kaže kako je situacija u Izraelu vrlo kompleksna. “Situacija nije crno-bijela. S jedne strane imamo terorističku organizaciju za koju je glasao najveći dio stanovnika u Gazi i koja u svom programu ima uništenje države Izrael. Obračunava li se Izrael s Hamasom na pravi način, ja bih rekao da ne”, kaže Klasić. Kaže kako njegov prijatelj s djecom svaki tjedan prosvjeduje protiv Netanyahua, ali da bi volio vidjeti sličnu stvar i na drugoj strani.

U Europi raste val antisemitizma od početka sukoba u Gazi. Posljednijh godina raste i ekstremizam. “Osim antisemitizma, imali smo i radikalnu islamofobiju. Kad se svijet nađe u nekoj kriznoj situaciji, uvijek se ide za onim lakšim rješenjem. Nisam ja kriv, netko je drugi. Tako je Hitler uspio prodati priču da je Njemačka, koja je tada zaista bila u nezavidnoj situaciji, da su krivi Židovi. Tako mi sada možemo čuti da ćemo svi ostati bez posla jer dolaze Nepalci, Sirijci… Da su Nijemci 60-ih rekli da neće nikog s Balkana ni iz Turske, gdje bi Njemačka danas bila. Radikalizam uvijek postoji negdje gdje je kriza, važno je da takvo ponašanje ne postane mainstream. Ako AfD više nije marginalna stranka, nego vodi u anketama, to je problem. Nije problem što takvi ljudi postoje, nego je problem kad to postane generalni stav”, objašnjava.

O ideji da se oduzima državljanstvo migrantima, Klasić je ispričao i kako su mu u Švedskoj objašnjavali da postoje velike razlike među migrantima: Jedni se žele integrirati, uče jezik i sudjeluju, a drugi dođu, žive na socijalnoj pomoći i ne žele se integrirati.

“U društvu se počinju postavljati pitanja, zašto trošimo za to, a ne za nešto drugo… Gastarbajteri su zaslužni za to njemačko čudo.

Da se vratim na taj AfD. Teško je govoriti što je desno, a što lijevo. Jedna od glavnih ličnosti AfD je lezbijka koja je u vezi s migranticom sa Sri Lanke i imaju posvojenu djecu. Danas je teško pričati o klasičnim obrascima lijevo-desno. Pogledajte naš HDZ, u nekim stvarima se ponašaju socijalnije od nekih lijevih stranaka. Pa pitanju odnosa prema prošlosti su desna stranka. Da im kažete da će se ukinuti Dan antifašističke borbe i vratiti ulice Mile Budaka, tko bi bio protiv? Nitko”, govori.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!