Provjerili smo zanima li Hrvate postavljanje solarnih panela na krovove

Ako ste ikada razmišljali o postavljanju solarnog panela na krov, od sada možete i izračunati koliko vam se to isplati.

Grad Zagreb otišao je korak dalje u razvoju aplikacije o sunčanom potencijalu krovova, pa je tako jedini grad u Hrvatskoj koji to nudi građanima. A nedavno je i Split krenuo u istom smjeru s razvojem aplikacije. Plan je predstaviti ju i u drugim europskim gradovima, a provjerili smo zanima li Hrvate ugradnja solarnih panela jednako kao što zanima i ostatak Europe.

Prije tri godine zaljubio se u solarne panele i ugradio ih na obiteljsku kuću u Novom Čiču. A onda je Toni osnovao i tvrtku za njihovu ugradnju i projektiranje. Kaže, potražnja u Hrvatskoj za solarima je sve veća, jer ušteda je itekako isplativa.

“Elektrana koja je instalirana na našoj obiteljskoj kući je snage 8kW i godišnja ušteda koju imamo na računima za struju je otprilike oko 1000 eura. Koristimo je, osim za toplu vodu, za rasvjetu, za električne uređaje i imamo električni auto pa je također koristimo i za punjenje električnog automobila”, rekao je Toni Lončar.

Kako bi se solarni paneli našli na što više krovova, predstavljena je aplikacija “Sunčani potencijal”.

“Aplikacija im pokazuje koliko je veliki potencijal na konkretnom krovu, konkretne višestambene zgrade ili obiteljske kuće, kada im je povrat investicije, koliko košta solarna elektrana, kakve će uštede napraviti s ovim cijenama električne energije u sljedećih 25 godina… Istovremen im generira idejno rješenje tako da se za to ne treba platiti posebno projektanta i kroz sustav se prijave za suglasnost HEP-u

Kaže da su je građani već u testnoj fazi koristili, a po podacima HEP-a za ožujak izdano je više od 200 novih elektroenergetskih suglasnosti.

“S ovom aplikacijom činimo jednu zaokruženu cjelinu gdje smo građanima dali u ruke njihovu energiju i, naravno, taj povrat investicije u deset godina. On je takav uz sadašnje cijene energije. U slučaju porasta cijene energije on se drastično skraćuje, što očekujemo da će se u budućnosti događati”, izjavio je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Sljedeći korak je dijeljenje energije na višestambenim zgradama i povezivanje građana u energetske zajednice. A cilj je aplikaciju predstaviti i drugim europskim gradovima. Sve bi to trebalo potaknuti Hrvate da više koriste solarnu energiju.

“Svjesni smo da je Hrvatska na začelju ako pogledamo druge europske zemlje. Dakle 2,6 posto nam je udio u našem energetskom miksu dakle solarnih elektrana, od čega je 73 posto upravo na solarnim kapacitetima koji su instalirani na krovovima građana ili industrije. Ako pogledamo Sloveniju, ona je puno snažnije išla u pravcu solarnih elektrana i oni imaju triput više”, kaže Maja Pokrovac, direktorica u Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Već deset godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nudi građanima subvencije. Samo za fotonaponske elektrane prošle je godine bilo osigurano pet milijuna eura.

“Procjenjujemo da smo kroz zadnjih par godina građanima subvencionirali sigurno više od šest tisuća fotonaponskih elektrana. Interes je velik, klima je dobra, kako i za kontinentalni, tako i za primorski dio. Ono što je možda manje poznato jest da čak sjever Hrvatske možda prednjači u odnosu na primorsku Hrvatska”, naglasio je Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

A novi natječaj za subvencioniranje fotonaponskih elektrana očekuju i ove godine. Međutim, čeka se zeleno svjetlo iz novoosnovanog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.