Sindikat upozorava na velike probleme u hrvatskim kazalištima: "Posljedice bi mogle biti nepovratne"

U otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću, ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek te osnivačima nacionalnih kazališta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu sindikat traži hitnu reakciju države i promjenu modela financiranja.

"Nacionalna kazališta nisu obične javne ustanove. Ona predstavljaju jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, čuvare hrvatskoga jezika, umjetničke tradicije i kulturne baštine, ali i nezamjenjiv dio identiteta gradova i regija u kojima djeluju", poručuju iz sindikata.

Upozoravaju da se budućnost tih ustanova u prevelikoj mjeri prepušta financijskim mogućnostima pojedinih gradova, bez dugoročne strategije financiranja, kadrovskog razvoja i očuvanja umjetničke djelatnosti.

"Model postaje sve teže održiv"

Hrvatska ima pet nacionalnih kazališta, no njihov položaj nije jednak. Dok su suosnivači i financijeri Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Republika Hrvatska s udjelom od 51 posto i Grad Zagreb s 49 posto, kazališta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu znatno više ovise o proračunskim mogućnostima lokalnih osnivača.

Takav model, smatra sindikat, postaje sve teže održiv zbog rasta troškova rada, održavanja infrastrukture i produkcije predstava, ali i potrebe za očuvanjem profesionalnih umjetničkih ansambala.

"Nacionalni status kazališta mora podrazumijevati i odgovarajuću razinu odgovornosti države za njegov opstanak i razvoj, neovisno o financijskoj snazi jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi", ističu iz HSDK-a.

Posebno upozoravaju na smanjivanje broja zaposlenih, nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta i izostanak sustavne kadrovske obnove. Takvi procesi, navode, možda neće odmah izazvati vidljive probleme, ali dugoročno mogu ozbiljno ugroziti rad kazališta.

"Kazalište može određeno vrijeme nastaviti raditi zahvaljujući iznimnom angažmanu svojih zaposlenika, prekovremenom radu, vanjskim suradnicima i prilagođavanju repertoara raspoloživim mogućnostima. Međutim, takav način funkcioniranja ne može biti trajno rješenje", upozoravaju.

Dodaju da kazalište koje sustavno gubi zaposlenike postupno gubi i sposobnost obavljanja djelatnosti zbog koje mu je dodijeljen nacionalni status.

"Ne tvrdimo da iza takvih procesa nužno postoji namjera njihovih osnivača da oslabe ili ugase nacionalna kazališta. Međutim, smatramo da izostanak pravodobne reakcije na financijske i kadrovske probleme može proizvesti posljedice koje će biti teško, a možda i nemoguće otkloniti", poručuju iz sindikata.

"Ministarstvo kulture i medija već sudjeluje u financiranju kazališnih programa"

Pritom podsjećaju da Zakon o kazalištima kazališnu djelatnost definira kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba. Također propisuje da nacionalna kazališta ostvaruju dramske, glazbene i glazbeno-scenske programe, uz uvažavanje regionalne zastupljenosti.

Kao primjer šireg nacionalnog značaja tih ustanova ističu HNK Split, koji organizira Splitsko ljeto i Marulićeve dane. Riječ je o manifestacijama čije značenje nadilazi lokalne okvire, a njihova organizacija zahtijeva znatne financijske, umjetničke i tehničke kapacitete.

Sindikat priznaje da Ministarstvo kulture i medija već sudjeluje u financiranju kazališnih programa te kroz projekt K-HNK potiče suradnju, koprodukcije i gostovanja. Međutim, smatra da takva sredstva nisu dovoljna za dugoročnu stabilnost ustanova.

HSDK zato zahtijeva pokretanje javne i stručne rasprave

"Financiranje kazališnih programa nije isto što i osiguravanje dugoročne financijske i kadrovske stabilnosti kazališta kao ustanove. Povremena ili namjenska programska sredstva ne mogu sama po sebi riješiti pitanje održivosti profesionalnih ansambala, potrebnog broja zaposlenih, njihovih materijalnih prava i trajnog očuvanja svih djelatnosti nacionalnog kazališta", navode.

HSDK zato zahtijeva pokretanje javne i stručne rasprave o budućnosti svih nacionalnih kazališta, uz sudjelovanje Ministarstva, lokalnih osnivača, kazališnih uprava, umjetničke i akademske zajednice te sindikalnih predstavnika.

Traže i detaljnu analizu financijskog i kadrovskog stanja kazališta, utvrđivanje minimalnih standarda zaposlenosti, preispitivanje raspodjele financijskih obveza između države i gradova te razmatranje mogućnosti da država sustavno sudjeluje u financiranju plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika.

Uz to, predlažu izradu dugoročne strategije razvoja nacionalnih kazališta i uspostavljanje trajnog dijaloga između nadležnih institucija.

Od Ministarstva kulture i medija očekuju da preuzme inicijativu u organizaciji rasprave i pripremi mogućih rješenja. Ako se to ne dogodi, sindikat najavljuje da će sam pokrenuti taj proces.

Upozoravaju i da bi nastavak financijskog i kadrovskog iscrpljivanja mogao dovesti do gubitka umjetničkih ansambala, stručnog osoblja i tradicije koja se stvarala desetljećima.

"Hrvatska mora odlučiti želi li nacionalna kazališta koja će u punom opsegu ostvarivati svoju kulturnu i umjetničku misiju ili ustanove koje će, unatoč nacionalnom nazivu, postupno gubiti kadrove, umjetničke kapacitete i mogućnost ostvarivanja vlastite djelatnosti", poručuju iz HSDK-a.

Na kraju upozoravaju da za propadanje nacionalnih kazališta nije nužna formalna odluka o njihovu zatvaranju.

"Jer nacionalna kazališta možemo postupno izgubiti i bez formalne odluke o njihovu gašenju. Dovoljno je da im sustavno oduzimamo uvjete potrebne za rad. A takav gubitak ne bi bio samo poraz kulturne politike, nego i ozbiljan udar na hrvatski kulturni identitet", zaključuju iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.