Što stoji iza Putinovih mirotvornih ponuda? Avdagić: "Ne vidim veliku popustljivost. On time dobiva sve"

Putin je, kako su u utorak prenijeli svjetski mediji, tijekom njihovog nedavnog sastanka u Sankt Peterburgu kazao Steveu Witkoffu, posebnom izaslaniku Donalda Trumpa, da bi mogao odustati od zahtjeva za pripajanjem dijelova četiriju ukrajinskih regija koje Rusija nije okupirala i koja su ostala pod kontrolom Kijeva. Prijedlog je to kojim je Vladimir Putin dosad otišao najdalje u iskazivanju dobre volje za okončanjem sukoba.
U posljednje vrijeme - a to je koincidiralo s povratkom Trumpa u Bijelu kuću - sve su učestalije Putinove "mirovne" inicijative. Počevši od obustave napada na ukrajinska energetska postrojenja, preko jednostranog proglašenja trodnevnog prekida vatre tijekom Uskrsa, do iskazivanja spremnosti na bilateralne mirovne pregovore s Ukrajinom, prestankom napada na civle te češćim prekidima vatre poput spomenutog "uskršnjeg primirja".

Je li Putin zaista postao 'golub mira'?

Je li ta iznenadna Putinova popustljivost znak slabosti ili taktiziranja u vrijeme odmrzavanja odnosa Moskve i Washingtona, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

"Ne vidim neku veliku popustljivost. Tim prijedlogom, ako ga tako uopće možemo nazvati, Putin dobiva sve. Što to više može dobiti od ovoga što je stavio na stol? Ili čitavu Ukrajinu ili čitave te četiri oblasti. Dakle, više od onoga što trenutačno ima. Drugim riječima, ta priča ide njemu u korist", ističe Avdagić.

"U Kremlju shvaćaju da im je ovo prilika"

Podsjeća da su ruske snage u posljednje vrijeme silovito pokušavale zauzeti dodatne ukrajinske teritorije, ali im to nije pošlo za rukom i usto su imale mnogo žrtava.
"Mislim da u Kremlju shvaćaju kako im je ovo prilika, zbog Trumpa, da uz praktički nikakve ustupke povrate trgovinu sa Zapadom koja bi pomogla Rusiji u zaliječenju rana. U ovom trenutku je nerealno očekivati da će se ruske snage povući sa zauzetog ukrajinskog teritorija. Osim toga, takvo što Putin ne bi politički preživio. Postoje crvene linije koje ni on ne smije preći. Pogotovo ne nakon tako velikih žrtava koje je ruski narod podnio u Ukrajini, a praktički ni za što", smatra Avdagić.

Pritom se postavlja pitanje kako bi na to reagirale Europa, a pogotovo Ukrajina u kojoj postoji veliki zamor od rata.

"Za Ukrajinu bi bilo jako teško priznati ustavnopravni poredak Rusije u četiri oblasti, da ne spominjemo i Krim. Ta bi stuacija bila vrlo sumorna za Ukrajinu i vrlo teška za Europu. Ali, događale su se u povijesti slične pa i gore stvari. Vidjeli smo i na ovim prostorima kako rat može završiti na jedan način u Hrvatskoj, a na skroz drugi u Bosni i Hercegovini gdje je teški mir postao trajno stanje. Možemo govoriti i o Cipru gdje je sličan mir također postao trajno stanje u trajno podijeljenoj zemlji", ističe Avdagić.

Zašto je Trump poslao baš Witkoffa?

Prijedlog (ponudu?) za obustavom invazije duž postojeće linije bojišta Putin je iznio Steveu Witkoffu, Trumpovom posebnom izaslaniku za Bliski istok, a eto i za Rusiju. Mnogi su, pogotovo u Europi i Ukrajini, sumnjičavi spram Witkoffa smatrajući da je suviše podložan ruskoj propagandi. Avdagića smo pitali je li dio Trumpove taktike da Putinu pošalje baš takvog izaslanika.
"Da. Svi koriste takvu taktiku. Vidimo uostalom kako se o Trumpu sada komunicira u Rusiji, a vidjeli smo i kako je Putin reagirao na Trumpovu prijetnju (da će se povući iz pregovora ako se Moskva i Kijev ne dogovore, nap.a.) pa je predložio to uskršnje primirje za koje je upitno je li uopće funkcioniralo. Trump nastoji s dva različita pregovarača (drugi je Keith Kellogg, posebni izaslanik za Ukrajinu, nap.a.) pristupati jednoj i drugoj strani na način za koji misli da je najkorisniji i da će najbrže dovesti do rezultata", smatra Avdagić.

"Trump 'lomi' sve, ali Rusiju najmanje"

Napominje i da je čitava Trumpova politika u dosadašnjem njegovom "2.0 mandatu" obilježena potrebom za brzim rješenjima.

"Nema tu dugih pregovora. Trump najprije nametne sankcije, odnosno carine, pa ih povuče i kaže: sad možemo pregovarati. Tako je i ovdje. Ako želi brzo rješenje - ono "za 24 sata" je bilo nerealno - vidimo da on 'lomi'. A kad lomi, onda zapravo najviše lomi Ukrajinu i Europu. Najmanje se lomi Rusiju. A što bi Rusija mogla više poželjeti nego da se vrati trgovini sa Zapadom."

Uostalom, sve se to vidi i u Trumpovoj objavi na platformi Truth Social s koje je u nedjelju poručio Rusiji i Ukrajini da postignu sporazum ("make a deal") pa i jedna i druga s SAD-om započnu biznis i zarade bogatstvo ("make a fortune").

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.