Nakon objavljenog intervjua europskih tužiteljica Laure Kövesi i Tamare Laptoš za N1 krenule su i prve reakcije, iz redova oporbe i vladajućih
Neke stranke odmah nakon intervjua na N1 su sazvale konferencije za medije – kujući dok je željezo još vruće. Ima li vatre iza dimne zavjese o kojoj govori Kövesi – i koja je ključna poruka, pitanje je sad.
Sandra Benčić kaže: “Jasno je poručila Andreju Plenkoviću da je bacanje dimnih bombi, odnosno napada na tužitelje već viđala. Nazvala je to zamagljivanjem i skretanjem pozornosti s onoga što je ključno pitanje za sve građane, a to nije pitanje nadležnosti ovog ili onog tijela, nego je to pitanje je li došlo do krađe ili ne.”
“Danas je dobio europsku šamarčinu od europske tužiteljice, a na izborima će dobiti hrvatsku šamarčinu od hrvatskih građana. Sad znamo tko čuva EU novac, a pitamo se tko onda čuva hrvatski novac”, kaže SDP-ovac Arsen Bauk.
Odgovor premijera vjerojatno nećemo čuti sutra, no, u ime vladajuće stranke prva reakcija stiže iz Vukovara, u suštini osvrt na Možemo, bez ikakvog spomena Laptoš ni Kövesi.
“To što tražimo da svaka institucija radi sukladno svome djelokrugu, odnosno da državne institucije gledaju ukoliko je došlo do štete za državni proračun, europske ukoliko je došlo do štete za europski proračun, pokazuje samo da želimo da se svaka eventualna zloporaba istraži do kraja”, poručuje HDZ-ovac Nikola Mažar.
Problem nadležnosti
No, stanemo li na loptu, treba li poruke iz Luksemburga uzeti zdravo za gotovo i što smo zapravo saznali iz tvrdnji Kövesi i Laptoš da je EPPO nadležan?
OK, ono što smo čuli je da su oni uvjereni da su nadležni. Čuli smo da nisu imali problem s tom procjenom do sada, da su u velikoj većini slučajeva bili u pravu, ali čuli smo još jednu bitnu stvar – da nije premijer zemlje tu da ocjenjuje nadležnost.
I nije. Barem ne kao arbitar. Jer, u hrvatskom zakonu jasno stoji tko jest.
Ustavni stručnjak Mato Palić itekako dovodi u pitanje način na koji Kövesi danas s jedne strane kaže da ona ne govori hrvatskim zakonodavcima kako da pišu zakone, a s druge poručuje da se nje ne tiče hrvatski zakon u kojem eksplicitno piše da je za sukob nadležnosti nadležan isključIvo…
“Glavni državni odvjetnik RH. Kad on kaže tko je nadležan, nikakvo drugo tijelo pa ni ured europskog javnog tužitelja nema mogućnost zatražiti očitovanje Suda EU-a o tome da li je takva odluka ispravna ili ne. Time je, kad je Hrvatska u pitanju, ta izjava koju je dala Laura Kövesi potpuno promašena, deplasirana i pravno nemoguća”, upozorava Palić.
I sama Kövesi priznaje da je posve ista situacija i u nizu drugih zemalja u kojima baš kao u Hrvatskoj – glavni državni odvjetnik razrješava eventualni sukob nadležnosti.
To što ona misli da bi trebalo biti drugačije, ne mora značiti da je doista tako.
“20 od 22 države EU-a. One ne mogu se uopće obratiti Sudu EU-a. Takvu situaciju smo imali u Španjolskoj, postoji predmet Ayuso. Njihov glavni državni odvjetnik je oduzeo predmet europskom javnom tužitelju u fazi istrage i ne samo da je oduzeo predmet, nego je njihovo tužiteljstvo obustavilo istragu”, govori Palić.
“Apsurdno je da Kövesi upućuje Plenkovića da se obrati Europskom sudu, iako ni on uopće nema takve ovlasti”, kaže Palić.
Ovdje je za sada situacija ipak bitno drugačija – pravnog sukoba još uopće uopće nema jer se USKOK uopće nije oglasio niti pokazuje ikakvu namjeru preuzeti slučaj, a glavni državni odvjetnik, odnosno odvjetnica, jedino u takvom scenariju može donositi odluku, nakon koje pak ne postoji nijedna hrvatska ili europska instanca koja o tome ima pravo odlučivati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare