Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić poručio je u četvrtak da će se pregovori o otkupu MOL-ovog dijela u Ini zaustaviti do okončanja revizije protiv arbitražnog pravorijeka, koja će se pokrenuti pred švicarskim vrhovnim sudom.
Naime, Vlada je u četvrtak zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), kao i da nastavi s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).
Ćorić je nakon sjednice Vlade izvijestio da je hrvatska strana temeljito analizirala moguće postupke, a temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda od prije mjesec i pol dana protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija.
VEZANE VIJESTI
Temeljem tih analiza i pravnih mišljenja, kao i konzultacija s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odvjetničkim uredom Squire Patton Boggs koji zastupa Hrvatsku u arbitražnim procesima, kao i švicarskim odvjetničkim uredom Lalive, odlučeno je da se ide u reviziju arbitražne odluke.
U kontekstu te revizije, a s obzirom i na presudu Vrhovnog suda, Hrvatska smatra da je njezina pravna pozicija znatno bolja nego 2016. godine, istaknuo je Ćorić.
S obzirom na novonastale okolnosti i činjenicu da Hrvatska zahtijeva reviziju arbitražne odluke, naveo je Ćorić, proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica Ine od MOL-a će se zaustaviti do okončanja revizijskog procesa. “Držimo da je to jedina razumna odluka u ovom trenutku”, rekao je Ćorić.
Rok za podnesak prema švicarskom sudu je 8. veljače 2022. godine, a do kraja iduće godine se očekuje i odgovor tog suda.
Ćorić je naglasio da revizija samog arbitražnog pravorijeka pred švicarskim sudom ne znači da se i uvažavaju zahtjevi Hrvatske. “No, ukoliko do te revizije dođe i sud potvrdi hrvatsku poziciju, tek tada se može ponovno pokrenuti arbitražni postupak u ovom slučaju”, izjavio je.
Dodatno je pojasnio da ovo prije svega znači da Hrvatska traži mogućnost novog arbitražnog postupka, što će prije svega ovisiti o tome kako će na hrvatsku inicijativu reagirati švicarski sud.
Hrvatska imala novac za realnu cijenu mađarskog udjela u Ini
Ćorić je istaknuo da se u proteklom razdoblju, a nakon dovršetka procjene vrijednosti mađarskog udjela u Ini, što je za hrvatsku stranu odradio konzultant Lazard, kontinuirano komuniciralo s drugom stranom oko mogućnosti otkupa.
“U toj komunikaciji dolazilo je do razlika u ocjenama naše i mađarske strane po pitanju vrijednosti kompanije, pa i tog udjela, i u tom procesu nismo uspjeli doći do odluke o otkupu”, rekao je Ćorić, koji nije mogao otkriti koliko je hrvatska strana nudila, a mađarska strana tražila za otkup udjela u Ini.
Izjavio je i da je Hrvatska imala novac za ono što je ona smatrala “realnom cijenom” mađarskog udjela u Ini, odbacujući time tezu novinarke da je današnja odluka manevar zbog nedostatka novca za otkup MOL-ovog udjela.
Nije se usuglasio ni s novinarskom tezom da je do privremenog zastoja u procesu došlo zbog bojazni od rasta javnog duga u slučaju otkupa, što bi tada ugrozilo i ulazak Hrvatske u eurozonu.
Podsjetio je da je Hrvatska 2016. već pokrenula reviziju presude UNCITRAL-a pred švicarskim sudom, no tada su pravne okolnosti bile nešto drugačije. “Tada smo imali situaciju da je prije donošenje pravorijeka Ustavni sud RH poništio presudu u slučaju Ina-MOL”, rekao je Ćorić.
Na pitanje novinara, odgovorio je i da poništenje ugovora iz 2009. pretpostavlja vraćanje na postavke iz 2003. godine, koje pozicije dioničara stavljaju u veću ravan, što bi dalo znatno veći manevarski prostor RH u upravljanju Inom.
“No, sigurno se ne može dogoditi da se bilo kojim pravorijekom nekog arbitražnog suda izbriše proteklih 18 godina suradnje, bolje ili slabije, između Hrvatske i MOL-a po pitanju upravljanja Inom”, dodao je.
MOL-u je poručio da Vlada RH, anticipirajući presudu Vrhovnog suda iz listopada, poduzima pravne radnje koje su joj na raspolaganju, a da je siguran da je bilo koja treća strana u poziciji Vlade, da bi učinila isto.
Inače, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata, Ćorić očekuje da će Ina ove godine ostvariti jako dobar poslovni rezultat.
Kronologija odnosa
Podsjetimo, krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.
Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).
Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.
Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.
Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.
Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.
Nakon što je u prosincu 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, pri čemu je poručio kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je na proljeće iduće godine i reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inozemnih investitora.
Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem odnosno manipulacijom, podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.
RH i MOL su u slučaju Ina podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u studenom 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Hrvatska je, pak, početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.
Arbitraža koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem još uvijek nije završena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare