Koliko vode treba piti dnevno, koliko puta je normalno obaviti nuždu ili kako izgleda pravilna probava samo su neka od pitanja koja ste se sigurno barem jednom pitali. Učestalost stolice, osjećaj nakon konzumiranja hrane, apetit – sve to nešto je o čemu treba razmišljati kada želimo saznati je li naša probava pravilna.
No, što je uopće pravilna probava i može li se to pitanje odgovoriti općenito? Teško, no postoje određeni parametri koji mogu ukazati na to kako treba izgledati pravilna probava.
Oni uključuju sve dijelove mehanizma probave, organe i faze. U nastavku ćemo objasniti na što biste trebali paziti po pitanju probave te trikove kako postići da je ona regulirana.
Kako izgleda pravilna probava?
Probavni proces kod svih ljudi je isti, no kod nekih osoba dolazi do drugačije reakcije na hranu i promjene u procesima probave.
Neke osobe lakše podnose laktozu, druge je ne mogu konzumirati, kod nekih problem stvara gluten ili škrob.
Razlozi različitim reakcijama na hranu mogu biti svakoliki i mogu istovremeno uključivati više faktora stoga je promjene u probavi teško pripisati jednom konkretnom uzroku.
Iz tog razloga je bolje sagledati širu sliku svih probavnih procesa i vidjeti hranimo li se pravilno, odnosno, provode li se svi probavni procesi kod nas na dobar način.
Žvakanje hrane
Proces probave započinje unosom hrane te u tom dijelu ključnu ulogu igraju usta. Već tu nailazimo na pravilno koje je važno pratiti, a to je dovoljno žvakanje hrane.
Hrana se u ustima treba dobro prožvakati, miješati sa slinom koja sadrži enzime poput amilaze koji razgrađuje škrob. Prilikom razmišljanja kako izgleda pravilna probava zapitajte se:
1. Koliko dugo treba žvakati hranu?
2. Jesu li mi usta suha?
3. Mogu li s lakoćom progutati hranu?
Ako hranu žvačete kratko, imate suha usta i poteškoće kod gutanja, možda se radi o nekom problemu.
Kada nije dobro prožvakana, veći komadi hrane ulaze u probavni sustav. To može otežati daljnju probavu, jer enzimi i kiseline u želucu i crijevima imaju manju površinu za djelovanje.
Dobro žvakanje pomaže u smanjenju veličine čestica hrane i olakšava daljnju probavu.
Nedovoljno žvakanje može utjecati na izlučivanje želučane kiseline, što može uzrokovati probleme poput gastritisa ili želučanih ulkusa.
Temeljito žvakanje hrane može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu. Manje čestice hrane imaju veću površinu koja je dostupna za enzimsku aktivnost i apsorpciju hranjivih tvari.
Ovaj proces važan je i kako bi tijelo prikupilo hranjive tvari i energiju iz hrane.
Ako ne žvačete dovoljno dugo i dobro, mogu se javiti ovi problemi:
– smanjena apsorpcija hranjivih tvari
– smanjen osjećaj sitosti nakon jela, odnosno veća mogućnost prejedanja
– povećan rizik od razvijanja gastritisa i sindroma iritabilnog crijeva
– bolovi u zubima, karijes i oštećenje zubne cakline
Navedeni simptomi mogu biti pokazatelj da postoje neki problemi s probavom.
Pravilan rad želuca
U nastavku procesa probave hrana iz jednjaka dolazi u želudac. Želudac ima kiselu okolinu koja pomaže u razgradnji proteina. Razgradnja hrane u želucu ključna je faza probavnog procesa.
U želucu je hrana izložena kiselinama i enzimima koji pomažu u razgradnji proteina i omogućuju daljnju probavu u tankom crijevu.
Kada hrana dođe u želudac, odmah se stimuliraju stanice želučane sluznice. Ako ste prebrzo žvakali, u želucu dolazi do preopterećenja i povećanom izlučivanju kiseline.
Tada može doći do nuspojava koje pokazuju da se radi o nepravilnoj probavi.
To su:
– jaka žgaravica koja se pojavljuje kada se kiselina iz želuca vraća u jednjak i tada izaziva osjećaj pečenja na području prsa
– refluks želučane kiseline
– bolovi i neugoda na području želuca
– nadutost, osjećaj punoće, česti plinovi
– osjećaj mučnine i povraćanje nakon jela
– problemi s disanjem, kašalj
Navedeni simptomi obično su dugoročni i ne pojavljuju se periodično već nakon svakog hranjenja.
Ako ih doživljavate, najbolje bi bilo da potražite pomoć.
Slaže se s time i Ana-Marija Užarević, univ. bacc. nutr., konzultantica za nutricionizam iz Savjetovališta za prehranu nutricionizam.hr.
“Ako probavni problemi traju više tjedana i popraćeni su drugim simptomima kao što su gubitak na tjelesnoj masi, krv u stolici, bol u trbuhu, povišena tjelesna temperatura i drugi, tada se obavezno treba javiti liječniku”, govori Užarević.
Pojačano izlučivanje kiseline u želucu mogu izazvati neki faktori poput prebrzog jedenja i prejedanja, pušenje, bakterije, loše prehrambene navike, stres i anksioznost, nedostatak raznolikosti u prehrani, manjak unesenih vlakana i pretjerana konzumacija alkohola.
Nadutost, osjećaj punine u želucu i crijevima
Nadutost, napuhnutost ili osjećaj punog trbuha se može dogoditi iz nekoliko različitih razloga od kojih većina nije opasna. Najbolje je opisuje osjećaj napuhnutog trbuha koji se obično javlja nakon jela ili konzumacije pića, izaziva nelagodu i osjećaj težine.
Uzroci nadutosti mogu biti različiti:
– gutanje zraka prilikom jedenja ili pijenja, nerijetko kod žvakanja žvakaćih guma ili konzumiranja gaziranih napitaka
– bakterijska fermentacija neprobavljivih ugljikohidrata u debelom crijevu
– poremećaji u radu probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva, celijakije, upalne bolesti crijeva
– usporen prolaz hrane kroz crijeva i nakupljanje plinova zbog manjka vlakana u hrani, dehidracije, lijekova ili poremećaja crijeva
– intolerancija na određenu hranu – najčešće su u pitanju laktoza, gluten i fruktoza
Nadutost može izazvati pojačane plinove ili podrigivanje, a iako obično nije bolna, može biti jako neugodna.
“Povremeni probavni problemi koji nisu praćeni drugim simptomima najčešće nisu razlog za uzbunu. U tom bi slučaju od koristi moglo biti obogatiti prehranu probioticima, fermentiranom hranom i vlaknima u slučaju zatvora, a izbjegavati namirnice bogate jednostavnim šećerima i mastima”, objašnjava dalje nutricionistica.
Ovo su još neki savjeti kako smanjiti nadutost:
1. Unosite hranu bogatu vlaknima poput povrća, voća, žitarica i mahunarki.
2. Prakticirajte tjelesne aktivnosti jer nedostatak istih može usporiti pokretljivost crijeva što može rezultirati nakupljanjem plinova, smrdljivim vjetrovima i nadutošću.
3. Prestanite pušiti i konzumirati alkohol.
4. Obratite pozornost da prilikom hranjenja dovoljno žvačete hranu i da ne gutate zrak dok jedete.
5. Smanjite stres jer i on može uzrokovati promjene u pokretljivosti crijeva.
Ako pratite ova pravila, sve manje ćete imati potrebu pitati se kako izgleda pravilna probava.
Povremena pojava nadutosti nije neobična, no ako se pojavljuje nakon svakog obroka ili svakog dana, razmislite o tome što činite krivo.
Koliko često je normalno obaviti veliku nuždu?
Posljednji dio procesa probave je dolazak neprobavljene hrane i tekućine u debelo crijevo. Tamo se odvija apsorpcija vode, a bakterije koje se nalaze u crijevu igraju ulogu u fermentaciji neprobavljivih ostataka hrane.
U tom procesu se formira izmet kroz koji se iz tijela izbacuju toksini i neprobavljena hrana.
Uz pitanje o tome kako izgleda pravilna probava jako se često veže i pitanje o tome koliko često je normalno obavljati veliku nuždu.
U razgovoru s nutricionisticom Užarević saznajemo kako točnog odgovora koji bi se mogao primijeniti na sve, zapravo nema. Objašnjava nam kako je frekvencija izbacivanja stolice vrlo individualna.
“Normalnim smatramo sve u rasponu od tri puta dnevno do tri puta tjedno. Također, normalna stolica je smeđe boje i formirana, relativno mekane konzistencije, no ne i proljevasta, koja nipošto nije znak za uzbunu, naprotiv smatra se i optimalnom s obzirom na to da velik dio populacije ima problem s tvrdom stolicom koja je u velikoj većini slučajeva direktna posljedica manjka vlakana i tekućine”, govori nam.
Stoga, ovo je opis kako izgleda normalna stolica, velika nužda:
– glatke površine, duguljasta i može biti malo spljoštena, ali ne pretanka
– boja varira od smeđe do smeđe-žute, no ovisit će o hrani koju ste u tom danu pojeli
– nema tragove krvi
– nije previše tvrda niti mekana
– ima karakterističan, ali ne previše jak miris
Sva odstupanja od navedenog mogu ukazivati na neke probleme s probavom. Ovo se posebno odnosi na situaciju kada je stolica učestalo proljevasta ili imate dugotrajan zatvor.
Također, ako se pojavi stolica crvene boje ili s tragovima krvi. Za posjet liječniku je i ako vam je stolica uvijek jako tanka ili svako obavljanje velike nužde prouzrokuje bol.
“Probavne teškoće uz crne, krvave stolice, gubitak na tjelesnoj masi, osjećaj umora i slabost te bol u donjem dijelu trbuha znak su da se trebamo javiti liječniku”, smatra nutricionistica.
Savjeti kako održavati pravilnu probavu
Kroz ove popise možete zaključiti kako izgleda pravilna probava te ukoliko vaša situacija odstupa od navedenog, a tako traje već duže vrijeme, posjetite liječnika.
Zatražite savjet oko toga jer pravilna probava ima veze s gotovo svim procesima u tijelu i jako je važno da pazite na to u kojem je stanju.
Za postizanje pravilne probave potrebno je pratiti nekoliko savjeta:
1. Temeljito žvakanje hrane
Pomaže u razgradnji hrane na manje dijelove, olakšavajući daljnju probavu u želucu i crijevima.
2. Unos dovoljno vlakana
Hrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki, podržava zdravu probavu. Vlakna pomažu u regulaciji stolice, potiču peristaltiku crijeva i podržavaju rast korisnih bakterija u crijevima.
3. Održavanje hidratacije
Dovoljan unos vode ključan je za održavanje hidratacije tijela, uključujući probavni sustav. Voda pomaže omekšati stolicu i olakšava njezino kretanje kroz crijeva.
4. Redovita tjelesna aktivnost
Fizička aktivnost potiče pokretljivost crijeva i peristaltiku, čime se podržava zdrav probavni sustav. Čak i umjerena šetnja može imati pozitivan utjecaj.
5. Izbjegavanje prebrzog jedenja
Jedenje prebrzo može rezultirati nedovoljnim žvakanjem hrane, što otežava proces probave. Pokušajte jesti polako i uživajte u hrani.
6. Redovito pražnjenje crijeva
Pokušajte održavati redovite rituale pražnjenja crijeva kako biste podržali zdravu probavu. Ignoriranje potrebe za pražnjenjem može uzrokovati zatvor.
7. Uzimanje probiotika
Probiotici su korisne bakterije koje podržavaju ravnotežu crijevne flore. Dodaci probiotika ili hrana bogata probioticima, poput jogurta i kiselog kupusa, mogu doprinijeti zdravoj mikroflori u crijevima.
“Ako se radi o proljevu, osim šećera i masti, na neko vrijeme bi trebalo isto tako izbjegavati i vlakna, dok se uporaba probiotika i fermentirane hrane preporučuje probati, no ne preporučuje se daljnje korištenje u slučaju pogoršanja simptoma”, objašnjava nutricionistica.
8. Izbjegavanje prekomjerne konzumacije gaziranih pića
Gazirana pića mogu uzrokovati nakupljanje plinova u probavnom sustavu, što može izazvati nadutost. Pokušajte ograničiti unos ovih napitaka.
9. Smanjenje stresa
Stres može imati negativan utjecaj na probavu. Pokušajte prakticirati tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili joge kako biste smanjili stres i podržali zdravu probavu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!