Parenhim dojke: Jesu li grudi s gustim tkivom pod većim rizikom od karcinoma?

Zdravlje 15. stu 202215:28 0 komentara
Shutterstock / Ilustracija

Parenhim dojke dio je tkiva koje izgrađuje dojku. Naziva se i žljezdano tkivo dojke ili žljezdani parenhim dojke. Riječ je o dijelovima koji proizvode mlijeko, režnjevima te kanalićima, vlaknastom i žljezdanom tkivu.

Svaka dojka ima od 15 do 20 režnjeva koje imaju manje dijelove naziva lobuli. Dojke su parne mliječne žlijezde, a sastoje se od masnog tkiva, mliječnih kanalića i žlijezda. Omjer navedenih sastavnih dijelova razlikuje se od žene do žene.

vezana vijest

Parenhim dojke uz masno tkivo dojkama daje oblik i veličinu. Žene koje imaju puno žljezdanog parenhima dojke ili puno vlaknastog tkiva imaju gusto tkivo dojke. Ovo je tako ukoliko nema puno masti u dojkama. Gustoća tkiva dojke nije povezana s veličinom i oblikom dojke.

Parenhim dojke i gustoća tkiva dojke

Parenhim tkiva može biti gust kada se radi o mnogo vlaknastog i žljezdanog tkiva. Gustoća tkiva dojke označava mnogo tog tkiva u usporedbi s masnim tkivom u dojkama. Parenhim dojke i njegova gustoća se mogu otkriti mamografijom.

Prema nalazima, dojke mogu biti:

– potpuno masne do 25% gustoće što označava da je dojka gotovo potpuno građena od masnog tkiva

– s raspršenim gustim tkivom i gustim zonama, ali veći dio dojke nije gust

– dojka sa zonama gustoće od 51 do 75 posto

– ekstremno gusto tkivo gdje je gotovo sve tkivo dojki gusto

Najrjeđe pojave su potpuno masne i ekstremno guste dojke koje se pojavljuju kod oko 10 posto svih žena. Kod masnih grudi nema bogatog parenhima dojke već je više masnog tkiva. U slučaju ovakvih dojki mamografija nije dovoljna za pregled već je potreban i ultrazvuk.

Uzrok gustih dojki

Razlog pojačane gustoće dojki nije u potpunosti jasan te će se gustoća razlikovati kod žena. Također, parenhim dojke nije povezan s veličinom dojki. Tako male grudi mogu biti iznimno guste, a velike ne moraju, dok može biti i obrnuto. Na omjer količine masnog i žljezdanog tkiva se ne može utjecati.

Međutim, postoje čimbenici koji mogu povećati vjerojatnost da će žena imati gusti parenhim. Mlade žene općenito imaju više guste dojke od žena od 45. godina nadalje. Razlog tomu je što sa starenjem parenhim dojki postaje manje gust. Ovo ne mora biti točno kod svih žena.

Jedan razlog promjene u gustoći dojke je menopauza uslijed koje nastaju brojne tjelesne promjene zbog promjene u ravnoteži hormona. Dojke su tijekom života izložene utjecaju hormona (vlastitih i dodanih). Hormoni stvaraju rizik za pojavu karcinoma na način da ih se smatra promotorima rasta karcinoma. Stoga, jedan od načina na koji menopauza utječe na parenhim dojke je povećanje gustoće dojke.

Žene koje uzimaju dodatnu hormonalnu terapiju kako bi smanjile simptome menopauze mogu imati gušće dojke. Istraživanja žena koje uzimaju hormonsku terapiju upućuju na povećanu vjerojatnost da je gustoća uzrokovana širenjem krvnih žila u tkivu dojke. Povećanje gustoće parenhima dojke u ovom slučaju traje samo za vrijeme uzimanja hormonske nadomjesne terapije.

Žene s niskim indeksom tjelesne mase također mogu imati povećanu gustoću dojke. Nizak indeks tjelesne mase upućuje na neuhranjenost kod osobe.

Jesu li guste dojke pod većim rizikom?

Iako gusti parenhim dojke sam po sebi nije opasan, može povećati rizik od razvoja karcinoma dojke te otežavati preglede. S obzirom na gustoću tkiva, mamografija za pregled karcinoma dojki neće biti dovoljna već će biti potrebno da se odradi i ultrazvuk ili drugi pregledi. Kod žena s gustim dojkama se može pokazati lažno negativan ili lažno pozitivan rezultat.

Gusti parenhim povećava vjerojatnost da će karcinom dojke biti neprimijećen. Što je veća gustoća dojme to vrijednost mamografskog nalaza opada. Mlade godine su stoga razlog zašto se mlađim ženama preporučuje odmah raditi ultrazvuk umjesto mamografije.

Kod starijih žena, zbog prozračnije teksture se tumor može lako identificirati u vrlo ranoj fazi razvoja.

Žene s gustim parenhimom dojki i onih koje imaju prozračnije tkivo se preporučuje redovito obavljati mamografske i/ili ultrazvučne preglede uz komparaciju. Nužno je i često odrađivati samopregled kako bi se eventualne promjene primijetile na vrijeme. Na ovaj način se smanjuje stopa smrtnosti od raka dojke jer se terapija počinje provoditi u ranoj fazi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!