Bolesti srca i krvnih žila ili srčane bolesti vrlo su česte u svijetu, ali i Hrvatskoj u kojoj su vodeći uzrok smrti stanovništva. Podaci pokazuju da više od 17 milijuna ljudi u svijetu i oko četiri milijuna ljudi u Europi umire od srčanih bolesti godišnje. Riječ je o 45 % svih umrlih što pokazuje koliko je nužno brinuti o kardiovaskularnom zdravlju.

Posljednji podaci za Hrvatsku pokazuju da smo na vrhu ljestvice te da godišnje više od 20.000 ljudi umire od srčanih bolesti. Češće se radi o ženama, a najčešće srčane bolesti koje uzrokuju smrt su ishemijska bolest srca te cerebrovaskularna bolest.

Iako brojke nisu dobre, trend je smanjenja bolesti srca. Današnji način života nudi neke prednosti po pitanju zdravlja srca i krvnih žila, no također donosi nedostatke poput dugotrajnog sjedenja za računalom i veće razine stresa.

Što su srčane bolesti i kako ih prepoznati?

Srčane bolesti ljudi često opisuju kao nagle, odnosno, rijetko se simptomi prepoznaju na vrijeme. Brojne životne aktivnosti i navike poput pušenja, konzumiranja alkohola, manjak mehanizama za rješavanje stresa, manjak tjelesnih aktivnosti, ali i genetske predispozicije čest su razlog nastanka problema sa srcem.

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a prema klasifikaciji tu spadaju:

– kronične reumatske srčane bolesti

– ishemijska ili koronarna bolest srca

– bolesti arterija, arteriola i kapilara

– bolesti vena, limfnih žila i čvorova

– hipertenzitivne bolesti (uzrokovane visokim tlakom)

– cerebrovaskularne bolesti

– plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije

– akutna reumatska groznica

Srčane bolesti mogu zahvaćati srce, krvožilni sustav, mozak i moždani krvožilni sustav te donje udove.

Uzroci nastanka bolesti srca

Ovo su najčešći uzroci nastanka bolesti srca.

1. Ateroskleroza

Najčešće se u pozadini srčanih bolesti skriva ateroskleroza, najčešća bolest krvnih žila kod koje arterije postaju stanjene i slabije elastične. To može onemogućavati protok krvi te stvaranje zadebljanja u stijenki žila. Žile se zbog ateroskleroze mogu suziti, može nastati tromboza ili začepljenje krvne žile zbog ugruška, aneurizma ili rascjep stijenke arterije te embolija ili zaustavljanje ugruška u plućima.

2. Povišeni krvni tlak

Bolest koja je također čest čimbenik i uzrok nastanka srčanih bolesti je hipertenzija ili povišeni krvni tlak. Nerijetko se naziva tihom ubojicom jer može proći i do deset godina bez konkretnih simptoma opasnih po zdravlje. Hipertenzija je dugotrajna ili kronična bolest trajno povišenog sistoličkog tlaka. Riječ je o vrijednostima iznad 140 / 90 mmHg. U tom slučaju se događa stalan pojačani pritisak krvi kroz suženi prostor arterija koji ih tada može oštetiti, odnosno, slabiti njihove stijenke. Osobe s povišenim krvnim tlakom podložnije su nastanku ateroskleroze i obrnuto.

Kod nekih bolesnika je povišeni krvni tlak povezan uz neki simptom ateroskleroze, no najčešće se radi o nepoznatom uzroku. Osobe s povišenim krvnim tlakom imaju veći rizik od nastanka srčanih bolesti, posebice srčanog udara, zatajenja srca, moždanog udara, sljepoće, oštećenja bubrega i slično.

3. Kolesterol

Važan čimbenik je i razina kolesterola, vrste masnoće koju tijelo koristi za izgradnju staničnog zida te za sintezu hormona. Kolesterol nam je nužan i potreban u organizmu, no postoji i loš kolesterol. Stvara se u jetri te se apsorbira iz masnoća životinjskog porijekla. Putuje kroz krv u jetru i iz jetre. Kada dođe do povećanja razine lošeg kolesterola i triglicerida, može doći do poremećaja ravnoteže masnoća. Osim toga, kolesterol može začepiti arterije, potaknuti oštećenje stijenki arterija i utjecati na stvaranje ugrušaka.

U kombinaciji s aterosklerozom ovo može biti ubojita kombinacija. Kolesterol će imati pojačan utjecaj na srce ako osoba uz to boluje od dijabetesa, pije alkohol, ne kreće se i puši cigarete.

4. Genetika

Genetika i srčane bolesti mogu biti povezane na način da osoba može imati genetske predispozicije za razvijanje stanja koja prethode tim bolestima. To mogu biti dijabetes, visok kolesterol, visok krvni tlak, prekomjerna težina i slično.

Unatoč svim uzrocima, moguće je spriječiti razvijanje kardiovaskularne bolesti.

Simptomi srčanih bolesti

S obzirom na to da svaka srčana bolest ima specifične simptome koji se mogu razlikovati od pacijenta do pacijenta, teško je odrediti koji su generalni simptomi srčanih problema. Međutim, postoje neki pokazatelji u organizmu koji mogu usmjeriti pozornost na zdravlje srca i krvnih žila te ukazati da možda nešto nije u redu s kardiovaskularnim sistemom.

Tako se primjerice kod povišenog krvnog tlaka javljaju simptomi poput:

– glavobolje ujutro na području zatiljka

– krvarenje iz nosa

– jaka vrtoglavica, gubitak svijesti i zujanje u ušima

– osjećaj smetenosti i smanjene koncentracije

– nepravilan srčani ritam

– osjećaj bubnjanja srca u prsima

Srčane bolesti mogu uzrokovati i snažnu bol u prsima (kod srčanog udara ili angine pektoris), bol u lijevoj ruci, otežano disanje i brzo zadihavanje. Bol kod srčane bolesti ne mora biti fokusirana samo na dio oko srca već se može širiti na ramena, vrat, leđa i abdomen. Ponekad se bol kod srčanih bolesti može činiti kao da se radi o problemima s probavom. Stoga mogu uzrokovati hladan znoj, anksioznost, paniku, mučninu i neobjašnjivi umor.

Najčešće srčane bolesti

S obzirom na to da srčane bolesti imaju različite simptome, u nastavku donosimo nekoliko najčešćih bolesti srca koje pogađaju stanovništvo.

1. Srčani udar ili infarkt miokarda

Ova naizgled nagla bolest označuje oštećenje ili odumiranje stanica srčanog mišića. Do srčanog udara dolazi nakon smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Najčešći i glavni uzrok je ateroskleroza ili bolest koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić. Može nastati iznenadno ili s postepenom pojavom sve težih simptoma.

Ovo su glavni simptomi srčanog udara:

– bol na području srca i cijelih prsa, muka te varira od blage do nepodnošljive

– osjećaj pečenja na području srca

– osjećaj stezanja i pritiskanja srca koji se ne mijenja s promjenom položaja

– širenje boli u lijevu ruku ili obje ruke

– osjećaj boli u vratu i donjoj čeljusti

– preznojavanje, vrtoglavica, otežano disanje

– manjak zraka

– bljedilo kože

– nesvjestica

– iznenadna srčana smrt

Kod pojave simptoma je nužno odmah se obratiti hitnoj službi i liječnicima. Starije osobe koje već boluju od dijabetesa ili angine pectoris mogu osjetiti smanjene simptome zbog čega je nakon osjećaja nelagode ili boli u prsima potrebno postaviti jasnu dijagnozu. Podaci pokazuju da žene dožive intenzivniji prvi srčani udar od muškaraca te češće dovodi do smrtnog ishoda kod žena.

Liječenje nakon srčanog udara obično zahtijeva ugradnju premosnice, uklanjanje tromba ili ugradnju stenta koronarografijom. Moguće je i kirurško liječenje kod pacijenata kod kojih je rizik postavljanja stentova u žilu prevelik. Nakon toga se pacijentu daje terapija koju obično treba uzimati doživotno.

2. Angina pectoris

Pojavu angine pectoris bolesnici u početku mogu zamijeniti za srčani udar. Riječ je o osjećaju boli ili nelagode u prsima koja je uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić. Glavni uzrok je bolest koronarnih arterija, naslage na stijenkama te oslabljena stijenka žila.

Simptomi srčane bolesti angine pectoris nastaju kod povećanog napora, odnosno aktivnosti koje zahtijevaju povećan dotok krvi u srce.

Ovo su najčešći simptomi angine pectoris:

– osjećaj boli, nelagode i stezanja na području srca ili ispod prsne kosti

– širenje boli kroz ruku, rame, donju čeljust

– osjećaj gubitka daha, gušenje

– teško lokaliziranje boli

– kratki bolovi od 15-ak minuta s ponavljanjima

– bolovi nestaju nakon mirovanja ili uzimanja lijeka

Ako je bol kod angine pectoris duža od 15 minuta obično je povezana sa srčanim napadom. Kod angine pectoris dolazi i do promjena u krvnom tlaku, a mogu se pojaviti i nepravilni otkucaji srca ili čak šum na srcu. Dijagnozu će potvrditi promjene EKG-a tijekom ergometrije ili provjere izdržljivosti. Potrebno je napraviti i CT ili angiografiju. Kod nekih bolesnika je potrebno operativno ugraditi premosnicu ili stent.

Liječenje se provodi mirovanjem za vrijeme napada, korištenjem nitroglicerina koji smanjuje bol tijekom napada te naknadnom medikamentnom terapijom. Nužna je i promjena loših životnih navika, uvođenje zdrave prehrane te svakodnevno kretanje. Komplikacije srčane bolesti su nestabilna angina pectoris, srčani udar te iznenadna smrt.

Prevencija srčanih bolesti

Na nastanak srčanih bolesti utječu mnogi faktori, a svaki od njih u određenoj mjeri nudi mogućnost kontrole. Ovo se prvenstveno odnosi na bolesti poput dijabetesa, pretilosti, povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze. Iako genetika može igrati veliku ulogu, još važnije su dobre životne navike.

Srčane bolesti se mogu smanjiti ako svakodnevno brinemo o zdravlju svog srca. U većini slučajeva su potrebni mali koraci s kojima možemo činiti velike promjene po pitaju srčanih bolesti.

Ovo su neki od savjeta ako želite izbjeći srčane bolesti.

1. Promijenite prehranu i smanjite višak kilograma

Pretilost uzrokuje druge bolesti te je kod ljudi s prekomjernom težinom prvi korak u rješavanju problema dijeta i promjena prehrane. Kod konzumiranja hrane bi se trebali izbjegavati rafinirani šećeri, prerađena hrana i mesne prerađevine, masna i pržena hrana te nekoliko puta procesirana hrana. Dobro bi bilo izbaciti i gazirane sokove te alkohol. Kod prehrane je jako bitno da se pazi na kalorijski unos koji treba biti primjeren kilaži, kao i da se unosi dovoljno zdravih umjesto nezdravih masti. Opasnost i rizik nastanka srčanih bolesti može biti i nepravilna prehrana, odnosno, čest dugotrajni post ili prejedanje. Sve to čini poseban teret za srce. Trebali bismo se hraniti s oko pet manjih obroka dnevno, nikada se ne prejedati, ne dopustiti ostati gladan te ne jesti barem tri sata prije lijeganja i spavanja.

2. Pijte dovoljno tekućine

Voda je vrlo velika pomoć kod srčanih bolesti jer olakšava rad srca te protok krvi kroz žile. Generalno nam je potrebna za svaki dio sistema našeg organizma, olakšava rad organima te omogućava izbacivanje neželjenih toksina i slobodnih radikala iz tijela. Uz vodu konzumirajte juhe, čajeve, ali ne i zaslađene i gazirane sokove.

3. Kretanje i rješavanje stresa

Srčane bolesti se mogu prevenirati dovoljnim kretanjem, šetnjom, tjelovježbom te smanjivanjem stresa. Stres na fizičkoj i mentalnoj razini pokazao se kao problematičan za zdravlje srca. Pokušajte raditi na tome da smanjite uzroke stresa, pronađete vlastite mehanizme za smanjivanje stresa te u slučaju težih problema potražite pomoć psihologa.

Kretanje i tjelovježba također mogu biti način za smanjivanje stresa. Osim što ćete ojačavati srce i poboljšavati cirkulaciju kretanjem, stvarat ćete i dobar osjećaj te smanjivati anksioznost ako je osjećate. Kretanje također utječe na topljenje masnoća, regulaciju krvnog tlaka i brojne druge mehanizme u organizmu.