Gost Newsrooma N1 televizije ekonomist Hrvoje Japunčić govorio je o problemima europskog bankarskog sustava te financijskoj opterećenosti HEP-a.
Šokantni kolaps dvije američke banke i gubitak povjerenja investitora u Credit Suisse doveli su do nestabilnosti na tržištu, ali i unijeli nervozu na Wall Street. Japunčić kaže kako je Credit Suisse kao grupacija u grupi 50 najvećih i sistemskih važnih banaka, ne samo u Švicarskoj već globalno, zbog svoje aktive od preko 500 milijardi eura aktive i 1000 milijardi sredstava pod upravljanjem.
“Ovo je grande finale. Banka je već nekoliko godina prožeta velikim internim problemima, od odobrenja da se radi s onima s kojima nisu trebali poslovati do zauzimanja određenih pozicija kao takvih i kad sve te probleme nadovežete uz problem koji sada javlja poput visokih kamatnih stopa i utjecaja na vrijednosnice koje američke banke imaju u svojim knjigama, dolazi u vrlo neugodnu situaciju”, rekao je ekonomist i dodaje: “Credit Suisse je u dvogodišnjem periodu izgubio skoro 90 posto vrijednosti dionica”.
“Tržišta su zaključila da je situacija ružna”
Ekonomist podsjeća i da je saudijska banka koja je glavni dioničar i koja je prije nekoliko mjeseci sudjelovala u dokapitalizaciji Credit Suisse, rekla je da neće u novom dokapitalizacijskom krugu neće sudjelovati i involvirati nova sredstva, na što su tržišta zaključila da ako glavni dioničar neće više ulagati novac da je onda situacija gruba ili ružna.
Rekao je da je trenutna situacija takva da se traži akcija nekog novog investitora ili s druge strane švicarskog regulatora i da je sad situacija takva da se čeka injekcija kako bi se sanirala šteta od mogućeg povlačenja depozita jer se ne zna koliko ih je povučeno u posljednjih nekoliko dana.
“Osobno vjerujem da će se preko vikenda razvijati velike aktivnosti i razgovori kako i na koji način sanirati i riješiti problematiku i mislim da povučeni iskustvima da će regulatori iz Švicarske i šire, preko vikenda gledati da se iskonstruira rješenje da financijska tržoišta ne bi imala velike reprekusije”, kaže Japunčić.
Rekao je i da vrijednost dionica Credit Suissea i dalje ima negativan trend.
Rekao je da je u SAD-u situacija drugačija. “Američko ministarstvo financija i FED odlučili su se rješavati deponenata unutar banke s time da neće biti spašavanja ulaganja vlasnika i suvlasnika SVB”, kaže ekonomist.
Govorio je i o mogućem padu Credit Suissea. Rekao je da grupa kao takva sudjeluje u jednom velikom i značajnom smislu u poslovanjima s mnogim predstavnicima hedge fund industrije, a ima i dosta veza s predstavnicama najvećih francuskih banaka i prisutna je u različitim financijskim spektrima na europskom financijskom tržištu. “Ne treba strahovati od domino efekta. Europski i američki regulatori puno su naučili ili djelovali u vremenu prije 15 godina i posljednje velike krize, 2008. Banke su dobro kapitalizirane te ne treba strahovati od propasti, ali treba od grubog sljetanja”, rekao je Japunčić i dodaje da na tržištu puno toga određuje sentiment.
Rekao je i da će se šteta ograničiti samo na vlasnike. “Mislim da će regulatori ići na konstruiranje rješenja kojima će pokušati što više suzbiti, kanalizirati štetu”, smatra Japunčić.
“Za jedan dio dionica HEP-a, do 25 posto, bilo je prostora izlistati na burzama”
Komentiorao i medijske najave mogućeg bankrota i financijske ugroženosti HEP-a.
Podsjetimo, Četvrti paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i rasta cijena energenata procijenjen je na 1,7 milijardi eura, a dio tog paketa odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura. Najveća vijest koja je pratila ovaj uvod u objavu novog paketa mjera pomoći vezana je, pak, uz HEP, koji je u protekloj i ovoj godini preuzeo na sebe najveći dio financijskog tereta vladinih mjera ograničavanja cijena električne i toplinske energije, te plina za kućanstva i gospodarstvo.
Iako je bilo glasina kako je HEP od Vlade tražio da mu omogući podizanje cijena s 1. ožujkom ili mu se nadoknadi na drugi način gubitke, Andrej Plenković najavio je da će se HEP-u pomoći, i to dokapitalizacijom.
Japunčić smatra da HEP nije financijski ugrožen. “Iz nekoliko razloga. Ako gledamo poslovanje cijele HEP grupe kao takve, ona i dalje sadrži dovoljno vrijednosti u imovini i vlasništvima koje ima, nasuprot duga kojeg ima. Vjerojatno će i poslovanje za 2022. i 2023. biti negativno, a to će imati utjecaja na kapital koji nije mali, službeno je 3,5 milijardi eura. Međutim, ono što je dosta aktualno je pitanje likvidnosti i mislim da u tom kontekstu sada, predstavnici ministarstva gospodarstva i financija, gledaju kako ostvarivati adekvantnu lividonosnu poziciju jer HEP nabavlja određenu količinu plina na tržištima i za to mora imati sredstva”, objašnjava ekonomist.
Dodaje da je bilo prostora da se HEP-om bolje upravlja i da je za jedan dio dionica HEP-a, do 25 posto, bilo prostora izlistati na burzama. “Mislim da smo bili svjedoci, pogotovo u području obnovljivih izvora energije, da HEP nije bio dobar investitor i ona ako zu uzimali ta sredstva oni ih nisu koristili već su ih davali na štednju pa dobivali negativnu razliku. Za upravljanje s financijskog segmenta, bilo je prilika i za bolji dio”, rekao je Japunčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare