Kada potrošimo, odnosno izgubimo više tekućine nego što smo je unijeli, dolazi do dehidracije. Tijelo nema dovoljno vode i drugih tekućina za obavljanje svojih normalnih funkcija. Dakle, ako ne nadomjestimo izgubljenu tekućinu, dehidrirat ćemo.

Dehidracija se može dogoditi svakome, ali za neke je opasnija nego za druge. Konkretno, stanje je posebno opasno za malu djecu i starije odrasle osobe.

Najčešći uzrok dehidracije kod male djece su proljev i povraćanje, dok starije osobe prirodno imaju manju količinu vode u tijelu i mogu imati stanja ili uzimati lijekove koji povećavaju rizik od dehidracije. Čak i manje bolesti, puput infekcije koja zahvati mokraćni mjehur, kod starijih ljudi mogu dovesti do dehidracije.

Naravno, dehidracija se može dogoditi i bilo kojoj drugoj dobnoj skupini ako tijekom (vrućih) dana ne pije dovoljno vode, a pogotovo ako istovremeno i intenzivno vježba, piše Zadovoljna.hr.

Dakle, svatko može postati dehidriran, ali određeni ljudi, odnosno četiri skupine ljudi u većem su riziku od dehidracije:

Dojenčad i djeca

Radi se o skupini kod koje postoji velika vjerojatno da će imati ozbiljan proljev ili povraćanje, koji za posljedicu mogu imati dehidraciju na koju su novorođenčad i djeca posebno osjetljivi.

Veći dio tekućine gube i zbog temperature ili opeklina, a kod male djece problem je i to što često ne mogu reći da su žedna niti dobiti piće.

Starije osobe

Kada ostarimo, tjelesna zaliha tekućine postaje sve manja, smanjuje se sposobnost štednje vode, a osjećaj žeđi sve je manje izražen.

Opasnost od dehidracije povećavaju i određene kronične bolesti poput dijabetesa i demencije te upotreba određenih lijekova.

Starije odrasle osobe također mogu imati problem s kretanjem, što ograničava njihovu sposobnost da same dođu do vode.

Osobe s kroničnim bolestima

Već spomenuti dijabetes, ako je nekontroliran ili neliječen, dovodi do visokog rizika od dehidracije.

Bolesti bubrega također povećavaju rizik, kao i lijekovi koji povećavaju mokrenje.

Čak i u slučaju prehlade ili upale grla postajemo osjetljiviji na dehidraciju jer kad smo bolesni, obično manje jedemo i pijemo.

Osobe koje rade ili vježbaju na otvorenom

Kad je vani vruće, povećava se rizik od dehidracije i toplinskih bolesti. To je zato što je zrak vlažan, a znoj ne može ispariti i ohladiti nas brzo kao inače.

Posljedica može biti povišena tjelesna temperatura i potreba za većim unosom tekućine.

Kako prepoznati dehidraciju?

Na kraju, bitno je znati prepoznati dehidraciju ako do nje dođe.

Žeđ nije uvijek pouzdan pokazatelj potrebe tijela za vodom. Mnogi ljudi, posebno starije osobe, ne osjećaju žeđ dok već nisu dehidrirani.

Zato je važno povećati unos vode u vrućim danima i kada ste bolesni.

Što se tiče znakova i simptoma dehidracije, oni se mogu razlikovati prema dobi.

Kod dojenčadi i male djece znakovi su:

• suha usta i jezik
• izostanak suza kod plakanja
• tri i više sati bez mokre pelene
• udubljene oči i obrazi
• bezvoljnost i razdražljivost.

Kod odraslih osoba znakovi su:

• ekstremna žeđ
• rjeđe mokrenje
• urin tamne boje
• umor.

Kada posjetiti liječnika?

Liječniku se obratite za pomoć kada:

• proljev traje 24 sata i više
• kada ste razdražljivi ili dezorijentirani te mnogo pospaniji i manje aktivni nego inače
• kada ne možete zadržavati tekućinu
• kada imate crnu ili krvavu stolicu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.