Laušić pobrojao propuste osiguranja na berlinskom sajmu

U specijalnoj emisiji stručnjak za sigurnost Mate Laušić komentirao je napad u Berlinu i ubojstvo ruskog veleposlanika u Turskoj Andreja Karlova.

Što se tiče tragedije u Berlinu, Laušić kaže da se ne slaže s konstatacijom nekih stručnjaka da se ništa nije moglo učiniti.

“Kod postavljanja sustava osiguranja i izradi prosudbi ugroženosti mora se ići s jednom rečenicom – da nemoguće može postati moguće”, ističe.

Navodi kako se mjesto na kojem se održava božićni sajam moglo bolje osigurati: “Samo mjesto događaja, frekfrentna prometnica, samo da su jednu traku zagradili s betonskim preprekama, da su reducirali promet, već su zonu ugroženosti pomaknuli i tada kamion ne bi uspio proći tamo kuda je prošao”, kaže Laušić i ističe da se trebalo na početku prometnice postaviti i punkt s policijim, na kojem bi se vršila kontrola vozila.

“Kamion bi tada vjerojatno pokosio policajce, ali bi tada imali njihovu reakciju ili reakciju policajaca na idućem punktu, i samim time bila bi smanjena šteta”, objašnjava stručnjak za sigurnost.

Najidelanija lokacija

Navodi kako mjesto na kojem je izvršen zločin, s obzirom da se sajam održava i na brojim drugim lokacijama u Berlinu, nije nimalo slučajno izabrano: “Ovo je najidelanija lokacija da bi se s ovim načinom izvršenja napad izvršio.”

Na konstataciju da ni u Zagrebu mjesta gdje se održavaju događanja vezana za advent nisu fizički odvojena, Laušić kaže da situacija, kada je u pitanju prostor, nije slična onoj u Berlinu.

“Niti jedna od lokacija u Zagrebu nije pogodna za ovakve moduse. Sam Zrinjevac, ima drvored, moćna stabla, postoje i druge prepreke, klupe, visoki nogostupi, ne može se razviti velika brzina vozila. Ali ni niti jedna druga lokacija, nije tako dostupna”, ocjenjuje.

To što su Nijemci uhitili krivog čovjeka – 23-godišnjeg Pakistanca, ističe Laušić, propust je koji se može dogoditi svima.

“Uvijek su moguće pogreške, jer nakon ovakvih događaja nastaje kaotično stanje, pa i među službama koje su dobro pripremljene”, kaže Laušić podsjećajući da je policija netom nakon napada slijedila osobu za koju je očevidac javio da je napadač, a da ju je, po svemu sudći, u kaosu krivo percipirao: “To je možda bila osoba koja je bježala s mjesta zločina, a, kako nema materijalih dokaza, morali su ga pustiti. Je li on bio neki dojavljač, to je pitanje, ali nema dokaza da je on saučesnik zločina”.

‘Je li bilo policije, jesu li zaštitari imali oružje?’

Laušić je komentirao i ubojstvo ruskog veleposlanika u Turskoj Andreja Karlova. “Način izvršenja po žrtvi ima daleko jače političke, ali i druge implikacije koje može proizvesti napad. U Berlinu je broj žrtva veći, one su uvijek te koje su primarne, a i cilj je terorističkih akata što veći broj žrtava. Toliko mi je upitnika u glavi, nepojmljivo mi je da se to moglo dogoditi. Nakon brojnih napada koji su se tamo dogodili, Turska je država visokog rizika, drugo, ruski veleposlnik je došao otvoriti izložbu, on je u kategorji štićenih osoba, nepojmiljivo da je došao bez svog osiguranja, ako ga je i imao, gdje su bili? Pokazivanje značke policajca koji ulazi u štićeni prostor ništa ne znači, znači samo to je li on u funkciji tog osiguranja ili nije, tu nema što raditi policajac koji se identificira kao policajac i ulazi, gdje u bili zaštitari.

Nevjerojatno mi je da se napadač šetao s pištoljem i uzvikivao to što je uzvikivao, nitko nije reagirao. Je li bilo policije, jesu li zaštitari imali oružje? Čekala se reakcija specijalaca”, kaže Laušić.

Svaka služba strepi od unutarnje prijetnje

Ističe da je veliki propust ako veleposlanik Karlov uz sebe nije imao osobno osiguranje: “Ako nije štitila svog veleposlanika, ako nije imao osobno osiguranje u kojem su dvije-tri osobe, puno toga je propustila Rusija. Ako neće štititi svog veleposlanika u Turskoj, a onda koga hoće”, kaže stručnjak za sigurnost.

“Svaka služba sigurnosti strepi od tzv. unutarnje prijetnje gdje pripadnik te službe postaje insider odnosno počinitelj jednog akta”, zaključuje Laušić.