Čini se da je kompleksni, višefazni napad u kojemu je serija eksplozija potresla Libanon bila pomno planirana operacija. Najprije su u utorak eksplodirali pageri uslijed čega je 12 ljudi poginulo, a 2800 je ozlijeđeno, a potom su u srijedu eksplodirali voki-tokiji koje koristi libanonska skupina Hezbolah, pri čemu je 14 osoba poginulo.
Izrael nije preuzeo odgovornost za napade, niti je obavijestio SAD o detaljima prije nego što su se napadi dogodili, ali su to Washingtonu rekli naknadno putem obavještajnih kanala, navode dvojica američkih dužnosnika za The Washington Post.
Njih dovjica, kao i ostali sugovornici The Washington Posta, razgovarali su o osjetljivim temama pod uvjetom anonimnosti.
Ključno pitanje
Analizirajući ove napade, The Washington Post navodi da je jedno pitanje ključno, a to je – zašto sada? Traju previranja u izraelskoj vladi, a istovremeno SAD pokušava spriječiti širi sukob na Bliskom istoku te se sada i stručnjaci i dužnosnici pitaju zašto je ovaj trenutak odabran za napad i što se njime signalizira Libanonu.
Oded Eilam, bivši viši operativac Mossada koji je nadgledao međunarodne protuterorističke operacije, navodi da nedostatak veće vojne akcije Izraela u satima nakon prvih eksplozija sugerira da “trenutak nije bio optimalan”.
Ako stoji iza napada, kako je točno izveo operaciju i je li ona uopće gotova, ostaje nejasno. Savjetnik izraelske vojne obavještajne uprave i bivši viši zapovjednik u Shin Betu, unutarnjoj sigurnosnoj službi zemlje, procijenio je da su agenti možda preuzeli kontrolu nad opskrbnim lancem pagera, ispraznili sadržaj uređaja i napunili ih malim količinama eksploziva.
Nakon toga, postojao je mali vremenski prozor u kojem se moglo djelovati. “Razina sumnje je visoka i dovoljno je da samo jedan pager slučajno eksplodira da bi cijela operacija propada”, pojasnio je on.
Složena operacija
I drugi izraelski obavještajni dužnosnici dijele takav stav, dodajući da se ovakve operacije pripremaju obično mjesecima – ako ne i godinama te imaju vrlo kratak vijek trajanja u trenutku nakon što se pokrenu.
Odluka Hezbolaha da prijeđe na pagere koje su smatrali sigurnijim uređajima u odnosu na mobitele pružila je priliku za ove operacije. Eilam je pojasnio da je potrebno vrlo malo vremena između instalacije i pritiska gumba za detonaciju. On je napad na Hezbolah opisao kao Pearl Harbor.
No, nije odmah bilo jasno je li operacija zamišljena kao prva u nizu u sukobu velikog razmjera ili je samo bila upozorenje Hezbolahu o tome što bi takav sukob donio.
Nova faza rata
“Na početku smo nove faze u ratu. Težište se pomiče prema sjeveru”, poručio je izraelski ministar obrane Yoav Gallant vojnicima u srijedu.
Hezbolah je započeo s napadima na Izrael 8. listopada u znak podrške Hamasu i obećao je da neće odustati dok se ne postigne prekid vatre u Gazi. Nakon serije eksplozija koje su potresle Libanon u srijedu, militantna skupina obećala je odmazdu.
Susjedne arapske države su također uzdrmane najnovijom provokacijom. Jedan reagionalni dužnosnik rekao je da je situacija već bila blizu eskalacije. “Ovo je bilo veliko kockanje Izraela.”
Zašto sada?
Arapske sigurnosne službe nagađale su da je Hezbolah otkrio problem u pagerima i da je stoga Izrael bio prisiljen detonirati ih. U suprotnom, trenutak napada nema nikakvog smisla, reklo je nekoliko dužnosnika.
“Čak i da su htjeli poslati poruku, zašto sada? Hezbolah će reagirati. Zašto to činite ako ste doista zainteresirani za sprječavanje šireg rata?”, pita se drugi dužnosnik regionalne sigurnosti.
Napetosti su nastavljene i u četvrtak kada je Izrael objavio da su njihovi zrakoplovi i topništvo pogodili više ciljeva u južnom Libanonu tijekom noći. Istovremeno, SAD vrši pritisak na Izrael da ne pokrene regionalni sukob, no čini se da su napori Washingtona ograničeni.
Opasnost od regionalnog sukoba
Američki dužnosnik rekao je da je Izrael obavijestio Bidenovu administraciju prije eksplozija pagera da se priprema provesti neku vrstu operacije u Libanonu, ali nije naveo detalje. Dužnosnici su bili iznenađeni kada su vidjeli razmjere napada.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastao se ovaj tjedan s Amosom Hochsteinon, izaslanikom Bijele kuće koji je zadužen za sprječavanje rata između Izraela i Hezbolaha, a nakon sastanka Netanyahu je poručio da, iako Izrael cijeli potporu SAD-a, ipak će učiniti ono što smatra potrebnim da zaštiti svoju sigurnost.
Što je bio cilj?
Bivši šef Mossada Danny Yatom kazao je da su eksplozivne naprave trebale izazvati stres, paniku i šok unutat Hezbolaha i demonstrirati sposobnost Izraela da probije čak i najsigurnije komunikacijske linije grupe. “To je operacija koja bi mogla započeti odlučniji rat u Libanonu.”
No, domaća politička pozadina operacije također je pokrenula pitanja o vremenu napada i njegovom širem strateškom značaju. Prošli tjedan bio je turbulentan za izraelsku vladu, jer su se pojavila izvješća da Netanyahu želi zamijeniti Gallanta nakon mjeseci previranja oko ratne strategije. Gallant je javno zagovarao Netanyahua da pristane na primirje u Gazi, što bi vojsci omogućilo da svoju punu pozornost usmjeri na Libanon.
“Teško je znati je li toliko nesmotren da bi otpustio svog ministra obrane ako je znao da se Izrael spremao za tako visokorizičnu operaciju ili je sama operacija izvedena u posljednji trenutak”, istaknuo je Michael Horowitz, voditelj obavještajne službe u tvrtki Le Beck International za savjetovanje o riziku.
Kakve god bile početne namjere Izraela prije pokretanja napada, vlada će se sada suočiti sa rastućim domaćim pritiskom da iskoristi zamah i udari na Hezbolah dok je ranjiv, vjeruju analitičari.
Umirovljeni pukovnik IDF-a Sarit Zehavi navodi da je Hezbolah počeo napadati sve dublje u Izrael, a samo u posljednja dva tjedna izvedeno je 30 napada na područja koja nisu evakuirana. “To je nepodnošljivo. Neodrživo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!