Oglas

hukukindlus

Estonija ima plan za slučaj ruske okupacije: Upravljat će državom iz "oblaka"

author
N1 Info
16. stu. 2026. 22:26
(FILES) Anti-tank barriers known as “dragon’s teeth” and barbed wire are installed on the border bridge in Narva on the Estonian-Russian border on January 15, 2026. (Photo by AFP)
Ograda i protutenkovska obrana estonskoj strani estonsko-ruske granice | AFP

Tallinn priprema svoj digitalni sustav državne uprave kako bi njime u slučaju invazije mogao upravljati iz inozemstva.

Oglas

Zamislite francuskog generala Charlesa de Gaullea, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio u egzilu u Londonu, kako upravlja svojom vladom Slobodne Francuske prijavljujući se u računalni oblak, piše POLITICO.

Estonski dužnosnici pripremaju se upravo za takav scenarij novom strategijom jačanja otpornosti države na najgore moguće krize, na estonskom nazvanom hukukindlus. Ona bi omogućila da se svim državnim digitalnim uslugama u potpunosti upravlja iz inozemstva ako teritorij zemlje okupira neprijateljska sila.

Ova baltička država s 1,3 milijuna stanovnika, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 294 kilometra, strahuje da bi mogla biti jedna od prvih meta ako Moskva odluči napasti neku članicu Europske unije.

Sigurnosne službe već su upozorile da Rusija vodi hibridni rat protiv Europe, a Estonija je optužila Moskvu za niz aktivnosti, od kibernetičkih napada i planiranja podmetanja požara do oštećivanja podmorskih podatkovnih kabela.

Tallinn se sada priprema preseliti svoje javne usluge u računalni oblak „bilo u slučaju uništenja podatkovnih centara, bilo ako neprijateljske snage uđu na naš teritorij i više ne budemo mogli funkcionirati”, rekao je Tõnu Grünberg, jedan od tvoraca nove strategije i bivši zamjenik glavnog tajnika za digitalnu infrastrukturu i kibernetičku sigurnost u estonskom Ministarstvu pravosuđa i digitalnih poslova.

Estonija već ima sigurnosnu kopiju svojih podataka u takozvanom „digitalnom veleposlanstvu” u Luksemburgu. Riječ je o svojevrsnoj kopiji digitalnih temelja države koja obuhvaća sve, od evidencija građana i zemljišnih knjiga do pravnog sustava.

„Sada želimo osigurati da doista ostanemo na mreži, što god se dogodilo”, rekao je Grünberg.

„Sve ključne usluge moraju ostati dostupne. Sve mora nastaviti funkcionirati.”

Estonska vlada razvija sigurne aplikacije na platformama za računalstvo u oblaku, uključujući Microsoft Azure i Amazon Web Services, kao i na vlastitoj državnoj platformi.

Sustav se prenosi u digitalno veleposlanstvo i na druge lokacije diljem Europe, objasnio je Grünberg, koji je ovog mjeseca preuzeo dužnost izvršnog direktora pružatelja tehnološke infrastrukture Levira.

Allan Allmere, savjetnik za informatičku arhitekturu i infrastrukturu u Ministarstvu pravosuđa i digitalnih poslova, izjavio je za POLITICO da Estonija želi što više ublažiti posljedice najgoreg mogućeg scenarija.

„U idealnom slučaju željeli bismo izgraditi sustave koji mogu izdržati svaku moguću krizu, ali u stvarnosti nijedna država ne može predvidjeti ili ukloniti svaki rizik”, rekao je.

„U najtežim scenarijima moramo sačuvati i pouzdane temelje na kojima se estonska digitalna država može ponovno izgraditi.”

Opasnosti koje prijete digitalnim uslugama Estoncima su poznate još od 2007. godine, kada je zemlja bila izložena valu kibernetičkih napada koji su trajali 22 dana i onesposobili velik dio komercijalnih i državnih usluga.

Estonske vlasti kasnije su za napade optužile Rusiju.

Taj se incident u mnogim pogledima smatra prvim velikim suvremenim kibernetičkim napadom usmjerenim protiv jedne države.

Potaknuo je Tallinn da temeljito preustroji svoju digitalnu infrastrukturu, čime je Estonija postala ono što neki smatraju najdigitaliziranijom državom na svijetu.

„Zauzeli su iznimno proaktivan pristup digitalizaciji državnih usluga”, rekao je Joseph Jarnecki, viši znanstveni suradnik londonskog instituta Royal United Services Institute (RUSI).

Allmere je istaknuo da je cilj planiranja za najgore moguće scenarije osigurati da „nikada ne moramo počinjati ispočetka”.

Digitalna otpornost

Nedavni napadi na podatkovne centre u Rusiji pokazali su koliko su digitalne usluge postale važne za države koje sudjeluju u ratu.

Ukrajina je prošlog mjeseca napala tri podatkovna centra ruskog pružatelja usluga Yandexa, pokazujući da su napadi na računalne kapacitete postali usporedivi s napadima na elektrane koje osiguravaju struju, grijanje i gorivo o kojima ovise vojska i civilno stanovništvo.

Estonski nacionalni plan otpornosti na najgore moguće krize značajan je primjer načina na koji države nastoje zaštititi svoje građane i javne usluge od takvih rizika premještanjem digitalne infrastrukture izvan vlastitog teritorija.

Donedavno se rasprava o digitalnoj sigurnosti uglavnom usredotočivala na zadržavanje kontrole unutar državnih granica, pohranjivanjem podataka na domaćem teritoriju te razvojem tehnologije i izgradnjom podatkovnih centara unutar zemlje.

Sada države, osobito one suočene s povećanim rizikom od sukoba, preispituju takav pristup i nastoje raspodijeliti rizike kojima je izložena njihova digitalna infrastruktura.

U četvrtak su Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška objavili da razmatraju mogućnosti međusobnog pohranjivanja sigurnih podataka uspostavom vlastitih „digitalnih veleposlanstava”.

I Estonija ulaže u „partnerstva i savezništva sa sigurnim trećim zemljama” radi jačanja sigurnosti i otpornosti, umjesto da polazi od pretpostavke da smo „najsuvereniji i najotporniji kada sve imamo pod vlastitom fizičkom kontrolom, unutar svojeg teritorija”, rekao je Jarnecki.

Prošlotjedni prekid rada Microsoftovih usluga, koji je pogodio poduzeća i države diljem svijeta, ponovno je pokazao koliko je važno da države koriste različite pružatelje usluga računalstva u oblaku i drugih digitalnih usluga.

Takva raznolikost omogućuje im da smanje ovisnost o pojedinim pružateljima usluga u slučaju kibernetičkih napada, prekida rada ili tehničkih kvarova.

Allmere, estonski dužnosnik zadužen za provedbu plana otpornosti na najgore moguće krize, rekao je da se zemlja već priprema i za sljedeći izazov.

„Prvo je pitanje bilo kako osigurati da estonski državni podaci ne nestanu”, rekao je, podsjetivši na postojeće digitalno veleposlanstvo u Luksemburgu koje služi kao sigurnosna kopija.

„Sljedeći je izazov osigurati da država s pomoću tih podataka može nastaviti funkcionirati tijekom krize.”

No Tallinn se neće zaustaviti na tome.

„Moramo osigurati i da ti isti podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi desetljećima u budućnosti”, zaključio je Allmere.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama