Nova Jalta ili politička predstava? Što se krije iza mogućeg susreta trojice čelnika

U diplomaciji je općepoznata stvar da, ako niste za pregovaračkim stolom, postoji rizik da ćete se vi ili vaše vrijednosti naći na jelovniku, spremni za komadanje, piše The Guardian. Mnogi koji su isključeni sa summita u Shenzhenu, ponajprije Ukrajina, ali i zemlje istočne Europe i Baltika, Tajvan, pa čak i Iran, imaju razloga strahovati da bi ih njihovi zaštitnici mogli napustiti u složenoj geopolitičkoj trgovini kakvu Putin zamišlja, a Trump, čini se, podržava.

Putin već dugo predlaže ponovno uprizorenje najvećeg ratnog summita, održanog u veljači 1945. na inzistiranje Josifa Staljina u zapuštenom carskom odmaralištu na južnoj obali Krima, na kojem su uz njega sudjelovali Franklin D. Roosevelt i Winston Churchill.

Trump je sebe postavio u ulogu oduševljenog gosta, dok Xi igra ulogu suzdržanog domaćina, koji se uvijek nerado prihvaća statusa tradicionalne globalne supersile.

Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi ako se trojica čelnika sastanu, pa čak ni hoće li Kina dopustiti išta više od ukočene razmjene izjava određene protokolom. Kina već pokušava ukloniti nuklearno razoružanje s dnevnog reda.

Moglo bi se pokazati da je riječ tek o skraćenoj geopolitičkoj predstavi koju će Putin moći predstaviti domaćoj javnosti kao dokaz da Rusija, čak i s gospodarstvom sedam puta manjim od gospodarstva EU-a, i dalje igra u ligi velikih sila.

No ako bude po Putinovu, nastojat će osigurati da to postane prvi u nizu sastanaka u takvom formatu, na kojima će velike sile organizirati novi svjetski poredak na temelju načela usmjerenih na sigurnost, u kojem liberalne vrijednosti imaju vrlo malu ulogu.

Kako je glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao za rusku televiziju: „Zadatak je stvoriti sveobuhvatan sustav sveobuhvatne sigurnosti u Europi koji će postati nova, moderna Jalta ili Potsdam. Ako uspijemo stvoriti takav sigurnosni sustav, osigurat ćemo mir u Europi na desetljeća, možda čak i stoljeća. To je naš glavni zadatak.”

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da bi summit mogao označiti „početak povratka iz ovog klizanja u potpuni kaos prema stabilizaciji”. Za Zelenskog je zabrinjavajuće to što gotovo svaki put kada Putin i Trump razgovaraju, Kijev trpi posljedice.

Izvorna Jalta izvan Rusije uglavnom se pamti kao trenutak ciničnih političkih trgovina, pa čak i sramote, usporedive s politikom popuštanja iz Münchenskog sporazuma iz 1938. godine. Bilo je to osam dana koji su oblikovali poslijeratni svijet, tijekom kojih su zemlje koje nisu sudjelovale na sastanku bile odbačene ili podijeljene od strane sila koje su bile pred pobjedom u ratu.

Roosevelt, kojemu je do smrti preostalo nekoliko mjeseci, bio je odlučan pridobiti rusku potporu za novu organizaciju nalik Ligi naroda i za rusko sudjelovanje u ratu protiv Japana. Zauzvrat je prihvatio svršen čin ruske prisutnosti u Poljskoj, a tragove svoje izdaje pokušao je prikriti uvjerivši Staljina da potpiše deklaraciju kojom se potvrđuju načela prema kojima bi u zemljama oslobođenima nacističke vlasti trebala prevladati „suverena prava i samouprava”.

Malo je tko vjerovao da diktator ima ikakvu namjeru poštovati sporazum. Zapravo, časti je tijekom tih osam dana uglavnom nedostajalo. Kada je Churchill rekao Staljinu da je očuvanje neovisnosti Poljske, prvotnog razloga zbog kojeg je Britanija ušla u rat, „pitanje časti”, Staljin je odgovorio da je za njega to „pitanje života i smrti”. Churchill nije imao načina suprotstaviti se Staljinu jer je on tada već bio pobjednik Staljingrada i Kurska te zapovjednik vojske koja je slomila Njemačku.

Osjećaj srama zbog izdaje u Jalti koji se pojavio nakon toga najviše se gomilao u Americi, toliko da je u svibnju 2005., prije putovanja u Moskvu na 60. obljetnicu Dana pobjede u Europi, George Bush pred okupljenima u Latviji izjavio da je Jalta „milijune ljudi osudila na komunističko zatočeništvo. Kada su moćne države pregovarale, sloboda malih naroda nekako je postala potrošna roba. Ipak, taj pokušaj žrtvovanja slobode radi stabilnosti ostavio je kontinent podijeljenim i nestabilnim.” Takvo se stajalište dijelilo diljem Europe.

Republikansku tradiciju koju je Bush izražavao Trump je izbrisao. U svojem dokumentu o nacionalnoj sigurnosti iz 2025. Trump je pohvalio geopolitiku interesnih sfera kakva se zagovarala na Jalti. Zapadnu hemisferu označio je američkom domenom. Istodobno je zadržao popustljiv odnos prema ruskim i kineskim interesnim sferama.

Nažalost, Trump nije pridavao mnogo pozornosti strategiji koja je za njega pripremljena. Zadržao je poštovanje prema Putinu i Xiju, ali se istodobno prepustio, zajedno s Izraelom, katastrofalnom imperijalnom prekoračenju granica moći na drugim područjima, osobito u Iranu, zaključuje se u tekstu The Guardiana.