Europa strahuje od onoga što bi Trump mogao učiniti nakon izbora

Od bojišta u Ukrajini do soba za sastanke u Europi, Trump je izazvao niz potresa otkako se prošle godine vratio na vlast.

Tijekom burna 22 mjeseca, nepredvidiv američki čelnik iznenadno se okrenuo protiv Kijeva, uveo carine saveznicima te prijetio da će zauzeti Grenland.

Uoči izbora 3. studenoga čini se da bi američki birači mogli kazniti Trumpovu Republikansku stranku i demokratima predati kontrolu nad jednim ili oba doma američkog Kongresa.

No, iako postoji nada da bi novi saziv Kongresa mogao obuzdati Trumpa, više dužnosnika iz Europske unije i NATO-a reklo je za AFP da sumnjaju da bi ga velik poraz ušutkao na međunarodnoj pozornici.

"Ne mislimo da će se nepredvidljivost promijeniti", kazao je jedan viši europski diplomat.

Europska unija u ovom slučaju ne iznosi svoje stavove javno.

"Nećemo komentirati bilo koje izbore u EU-u ili inozemstvu. Pričekajmo ih pa ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati", kazala je glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.

Dužnosnici su također rekli da američki međuizbori nisu česta tema u unutarnjim raspravama bloka.

"Pretpostavljam da zbog toga što je a) teško zaista predvidjeti ishod, b) ljudi se ne žele previše ponadati da će doći do promjene, i c) nije sigurno koliko bi čak i demokratski val utjecao na pitanja vanjske politike", rekao je drugi viši diplomat EU-a.

Ukrajina, carine

Prije međuizbora Trump je ponovo uznemirio Europu kritizirajući Ukrajinu i dodvoravajući se Rusiji. 

Premda bi pobjeda demokrata mogla osigurati glasniju proukrajinsku većinu u Kongresu, EU ne očekuje da će se američka podrška za Ukrajinu ponovo povećati.

Dužnosnici u Bruxellesu kažu da su usredotočeni na manjak od 70 milijardi eura u ukrajinskom proračunu za iduću godinu.

Iako traže od zemalja poput Velike Britanije, Kanade i Japana da učine više, sigurno ne računaju na Sjedinjene Američke Države.

Optimizam je jednako malen i kada je riječ o mogućnosti da dođe do ukidanja carina koje je Trump uveo Europi.

Diplomati i dužnosnici ističu da je demokratskom predsjedniku Joe Bidenu trebalo više mjeseci da ukine carine na europski čelik nakon Trumpova prvog mandata te da su čak i tada određena ograničenja ostala.

Američki think tank Vijeće za međunarodne odnose (CFR) je u nedavnoj anketi utvrdio da tek četvrtina Amerikanaca podržava ukidanje svih carina za EU.

Američke snage u Europi?

Razmišljanje u NATO-u je uglavnom podjednako.

Europski saveznici nervozno čekaju rezultate revizije Pentagona o američkim snagama u Europi koji bi trebali biti objavljeni u prosincu.

Prevladava očekivanje da će SAD smanjiti broj snaga, no dužnosnici se nadaju da rezovi neće biti preveliki.

Više diplomata u NATO-u kazalo je da ne misle da će međuizbori imati učinka na reviziju.

Dok bi izmijenjeni Kongres mogao značiti da će više američkih zakonodavaca otvoreno podržavati savez, Europa već poduzima korake kako bi preuzela više odgovornosti za vlastitu obranu.

"Kakav god bio ishod, mi ćemo nastaviti", rekao je jedan europski diplomat.

Okretanje inozemstvu

Postoji i strah da bi se stvari mogle i pogoršati nakon međuizbora.

Ako republikanci zadrže većine, to bi moglo osokoliti Trumpa. No ako izgube, predsjednik bi mogao pokušati skrenuti pozornost sa svojih poteškoća u zemlji tako što će podizati prašinu u inozemstvu.

"U Americi imamo povijest s predsjednicima koji se više okreću međunarodnoj pozornici kada imaju probleme u zemlji", rekao je Bruce Stokes iz think tanka German Marshall Fund (GMF).

Od eskalacije rata u Iranu do koordiniranijih napora vezanih za Ukrajinu, postoje brojni načini na koje Bijela kuća može nastaviti zabrinjavati Europu.

"Trump je pokazao da ne može izdržati kada nije u centru pozornosti", kazao je Stokes.

"Ako to znači da mora činiti više na svjetskoj pozornici, pozitivnog ili negativnog, to se možda na koncu i ostvari".