Hamas je 7. listopada pokrenuo divljački napad na Izrael koji je odgovorio žestokom odmazdom. Jedno od glavnih pitanja koje se nameće jest što je Hamas očekivao da će postići ovim napadom bez presedana.
Hamasov udar može pomoći organizaciji u nekim područjima, ali u većoj mjeri će unazaditi Hamas i pokazati se posebno razarajućim za obične Palestince, piše Foreign Policy.
Jedan od ciljeva napada možda je bio prisiljavanje Izraela na kolaps. Libanonska militantna skupina Hezbolah progurala je ideju da je Izrael krhka “paukova mreža”, koju je lako ukloniti ako je militantna skupina voljna boriti se i umrijeti za cilj. Ovdje Hamasu mogu pomoći žestoke podjele u izraelskom društvu koje su postale očite nakon izbora ekstremno desničarske vlade i nakon pokušaja uvođenja kontroverzne reforme pravosuđa. Čelnici Hamasa možda vjeruju da ove podjele odražavaju sveukupnu slabost Izraela koja se možda proširila i na vojsku, pri čemu su neki rezervisti proteklih mjeseci obećali da neće služiti vladi koju smatraju nedemokratskom.
Kontra rezultat
No čini se da je u ovom slučaju napad imao kontra rezultate, barem za sada. Izraelci su se nakon subotnjeg krvoprolića na njihovim ulicama ujedinili što se vidi i na temelju toga da je formirana vlada nacionalnog jedinstva. vo brzo jedinstvo karakteristično je za Izrael, gdje su vanjske prijetnje promicale nacionalnu solidarnost unatoč mnogim domaćim nesuglasicama. Ekstremna priroda nasilja – posebno zločini počinjeni nad starijim osobama i djecom – pokazala se posebno nečuvenom za Izraelce.
Drugi cilj Hamasa vjerojatno je bio razbijanje domaće podrške Izraela za okupaciju palestinskih teritorija. No, čini se da je Hamasov napad iz temelja potkopao izraelsko uvjerenje da može održavati režim aparthejda protiv Palestinaca, u nedogled, bez cijene koju bi moglo platiti njegovo stanovništvo.
Napadi su u tom pogledu i uspjeli i katastrofalno propali. S jedne strane, nijedan Izraelac danas ne može pomisliti da može ignorirati palestinsko pitanje: u ovoj maloj zemlji, čini se da svatko ima člana obitelji ili prijatelja koji je mrtav ili ranjen, a nadolazeća vojna operacija i poziv u pričuvu uključuje ogromne dijelove izraelskog društva. Napad je također razbio sve iluzije o izraelskoj nepobjedivosti: čini se da su gubici zabilježeni tijekom tog iznenadnog napada najveći u jednom danu u izraelskoj povijesti.
S druge strane, razmjeri napada i užasna priroda nasilja navode Izraelce da još čvrće vjeruju da među Palestincima ne može vladati samouprava. Ovaj iznenadni Hamasov napad podržava izraelsku ideju da više palestinske autonomije znači više nasilja.
Uspjeh u natjecanju s Palestinskom upravom
Hamas je možda ostvario određeni uspjeh u natjecanju s Palestinskom upravom koja upravlja dijelovima Zapadne obale, a koju vodi 87-godišnji Mahmoud Abbas koji nema jasnog nasljednika. Jedan od najvećih problema Palestinske uprave je to što pomaže Izraelu u slamanju Hamasa i drugih nasilnih protuizraelskih skupina na Zapadnoj obali, u biti djelujući kao izraelska policija.
Hamas također ima problema s legitimitetom – autoritativno vlada Gazom, a zbog izraelskih i međunarodnih ograničenja nije uspjela ostvariti ekonomski učinak. No, najnoviji napad na Izrael potvrdit će njihovu želju za Taktički uspjeh napada pokazao je da se radi o vještoj organizaciji, a šteta nanesena Izraelu ohrabrila bi svakoga tko želi da Izrael plati krvavu cijenu za prošla ubojstva Palestinaca.
Ipak, ako je cilj bio poboljšati situaciju u Gazi i pokazati da Hamas može vladati odgovorno, taj je pokušaj katastrofalno propao. Bit će teško čak i saveznicima Hamasa kao što su Katar i Turska prikazati skupinu kao odgovornog međunarodnog aktera. Mnogi izraelski dužnosnici u prošlosti su pregovarali s Hamasom, smatrajući ga nužnim zlom i preferirajući njegovu vladavinu nego kaos u Gazi. Sada na Hamas gledaju samo kao na zlo.
Cijenu plaćaju civili
Obični građani Gaze već plaćaju cijenu za to – svakodnevno su izloženi izraelskom bombardiranju, a veliki su problemi s vodom, hranom, strujom… FP piše da će cijena u nadolazećim tjednima samo rasti.
Ako je Hamas htio prošireni sukob – a čini se da jeste jer je pozvao i druge članice iz koalicije otpora da se uključe u sukob – čini se da ni u tome nije uspio. Hezbolah jeste izveo nekoliko napada, ali nije se aktivno i u cijelosti uključio u rat jer da jeste, to bi uvelike promijenilo situaciju budući je Hezbolah daleko strašniji od Hamasa.
Moguće je da je još jedan cilj Hamasa bio sprječavanje normalizacije odnosa između Izraela i arapskih zemalja. Saudijska Arabija, najveća diplomatska nagrada za Izrael, nedavno je ugostila brojne izraelske dužnosnike, a normalizacija se činila mogućom. Za sada, to nije na dnevnom redu.
Ipak, ovo je u najboljem slučaju djelomičan uspjeh. Ujedinjeni Arapski Emirati, jedan od potpisnika Abrahamovog sporazuma, osudili su napade Hamasa. I premda Saudijska Arabija ne može krenuti naprijed s Izraelom dok Palestinci masovno umiru, čelnici bi jednostavno mogli malo pričekati da se nastave pregovori.
Ako je Hamas nastojao poremetiti odnose između SAD-a i Izraela, i to se očito izjalovilo. Bidenova administracija uvijek je podržavala Izrael, a ovi napadi Hamasa su Bidenovu administraciju naveli da još jače neg prije prigrli Izrael.
Kakvi god bili pravi strateški ciljevi Hamasa i stupanj njihova uspjeha, jasno je da će ljudi u Gazi i Palestinci platiti cijenu za ove napade.
Tijek događaja pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!