15:05 Većina eurozastupnika za oštar odgovor Rusiji u slučaju napada

Zastupnici iz većine klubova zastupnika u Europskom parlamentu zatražili su na plenarnoj sjednici u utorak oštar odgovor Unije Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu.

„Putin samo razumije jezik sile“, istaknuo je Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Predsjednik najvećeg kluba zastupnika u EP-u smatra da je, u slučaju napada, potrebno isključiti ruske banke iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za provedbu financijskih transakcija, te da treba obustaviti izvoz visokotehnoloških proizvoda iz EU-a Rusiji.

„Dijalog je važan, ali nema mnogo tema za pregovore. Granice jedne zemlje ne smiju se dirati“, poručio je Weber.

U zajedničkoj izjavi predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole i predsjednika svih klubova zastupnika u Europskom parlamentu navodi se da bi Vijeće trebalo, u slučaju ruskog napada, isključiti Rusiju iz sustava SWIFT, uvesti sankcije protiv pojedinaca povezanih s predsjednikom Putinom i njihovih obitelji koje bi uključivale zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u Uniju. Također se traži zaustavljanje Sjevernog toka 2 ako Rusija izvrši invaziju.

Predsjednica socijaldemokrata u EP-u Iratxe Garcia Perez poručila je kako je „prijetnja koju Rusija predstavlja za sve Europljane prilika da osnažimo svoju solidarnost i odlučnost“.

„Ono čega se Rusija plaši je da će naš društveni model i demokracija doći do Crvenog trga u Moskvi“, poručila je.

Stephane Sejourne, predsjednik liberalnog kluba zastupnika Renew Europe poručio je da se vrši agresija na ukrajinski narod te da „europska inspiracija Ukrajine predstavlja prijetnju za predsjednika Putina“.

Supredsjednica Zelenih Ska Keller smatra da Ukrajinu „zlostavlja njen veliki europski susjed“ te da Europska unija mora „u potpunosti podržati ukrajinski narod koji ima pravo ići u smjeru kojem želi kako bi pretvorio svoju zemlju u prosperitetnu“.

Borba protiv „ruskog imperijalizma“ ili suradnja?

Potpredsjednik Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Ryszard Antoni Legutko je pak podsjetio je da je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder predsjednik Rosnefta, dok je bivši francuski premijer Francois Fillon nedavno imenovan u upravni odbor druge ruske naftne kompanije.

„Europa je slaba karika u borbi protiv ruskog imperijalizma. Želja je Putina poniziti europske političare i on je u tom uspio. Oni se žele na neki način dogovoriti s Rusijom i zbog toga su de facto prihvatili aneksiju Krima“, poručio je poljski europarlamentarac.

Poruke naklonjenije Rusiji odaslao je dio članova desničarskog kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) te ljevičarskog kluba zastupnika Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL)

Dok je predsjednik ID-a talijanski zastupnik Marco Zanni poručio da EU treba „čvrsto pokazati Ukrajini da je spremna na sve kako bi je zaštitila“ te da krizu treba rješavati u okviru NATO-a, njegova je francuska kolegica Helene Laporte istaknula da SAD želi isprovocirati krizu kako bi se zatvorio plinovod Sjeverni tok 2, dok se kupuje „plin od Katara i Alžira koji nisu poznati kao velike demokracije“.

Njemački zastupnik Martin Schirdewan (GUE/NGL) istaknuo je da treba uvažiti interese svih aktera te da širenje NATO-a „ne pridonosi sigurnosti u Europi, već destabilizaciji mira u Europi“

„Mir ćemo postići jedino u suradnji s Rusijom“, istaknuo je.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) kazao je u raspravi da su odnosi EU-a i Rusije „već dugo na niskim granama“ te da većina izazova na vanjskim granicama EU-a „ima izravno ili neizravno Rusiju kao zajednički nazivnik“.

On smatra da bi Unija trebala uvesti sankcije pojedincima, bankama i tvrtkama uključenima u planove za napad na Ukrajinu te da bi trebala zaustaviti Sjeverni tok 2 u slučaju agresije.

„Ukrajina ima puno pravo odlučiti o svojoj geopolitičkoj orijentaciji“, poručio je.

Željana Zovko iz HDZ-a kazala je na plenarnoj sjednici da spomenuta situacija, koja je “prijetnja europskoj sigurnosti”, ukazuje na „potrebu za snažnim europskim strateškim suverenitetom“ te da je potrebno „razviti odlučnu i asertivnu vanjsku politiku“ EU-a.

Zovko je kazala za Hinu da bi u slučaju većeg rata Europska unija snosila najveće posljedice pošto bi se suočila s izbjegličkim valom iz Ukrajine od, po procjenama, pet milijuna ljudi te bi bila energetski ugrožena.

“Europska unija u ovome mora gledati prvenstveno svoju stratešku, obrambenu i svaku drugu politiku”, kazala je.

Smatra da bi postojala sloga transatlantskih partnera u slučaju invazije na Ukrajinu te da bi tada “odgovor bio zajednički”.

“Do tog trenutka EU mora gledati ono što je njen interes, a to je deeskalacija situacija, smirivanje tenzija, pronalaženje diplomatskog rješenja i izlaza iz ove situacije jer prvenstveno mora brinuti o sigurnosti, a i o ekonomskim interesima svojih građana i Europske unije”, kazala je.

Blizu granice s Ukrajinom Rusija je stacionirala više od 100 tisuća vojnika, što dio zapadnih zemalja ocjenjuje kao uvod u invaziju.

Rusija je objavila da je u utorak i srijedu povukla dio snaga raspoređenih blizu ukrajinske granice, dok NATO odbacuje takve tvrdnje. SAD i Velika Britanija tvrde da će uskoro uslijediti ruska invazija na Ukrajinu, dok su najveće europske zemlje – Francuska i Njemačka – suzdržanije po tom pitanju.

Moskva odbacuje takve optužbe, ali traži jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u te povlačenje snaga tog vojnog saveza iz zemalja koje graniče s Ukrajinom.

S druge strane, ruski je parlament usvojio u utorak rezoluciju kojom je zatražio od predsjednika Vladimira Putina da prizna kao države dvije separatističke pro-ruske oblasti na istoku Ukrajine.

Kremlj se trenutno javno zalaže za poštivanje Sporazuma iz Minska iz 2015. po kojemu bi se separatističke oblasti vratile pod suverenitet Ukrajine, ali uz snažnu autonomiju, čime Moskva želi utjecati na vanjskopolitičku orijentaciju Ukrajine.

14:55 Rusija računa na rezerve u obrani od mogućih sankcija

Moguće zapadne sankcije ruskim bankama potaknule bi snažne oscilacije na tržištu, ali Rusija će izdržati ograničenja zahvaljujući izdašnim rezervama, izjavio je u srijedu ministar financija Anton Siluanov.

Američki i europski dužnosnici dovršavaju opsežan paket sankcija Rusiji u slučaju da napadne Ukrajinu. Moskva je u više navrata opovrgnula tvrdnje da planira takav napad, podsjeća Reuters.

Sankcije bi mogle biti usmjerene na velike ruske banke, ali ne obuhvaćaju isključenje Rusije iz financijskog sustava SWIFT, kazali su američki i europski dužnosnici.

Ruski ministar financija rekao je danas da bi sankcije bankama bile “neugodne”, ali da će se država pobrinuti da svi depoziti kod banaka, sve transakcije, uključujući i one u stranim valutama, budu osigurani.

“Kažu da imamo financijsku zaštitu u obliku zlatnih i deviznih rezervi, proračunskog viška … niskog duga”, kazao je Siluanov novinarima.

Dodao je da i će Rusija prijeći na druge financijske sustave u slučaju da bude isključena iz SWIFT-a.

Moguća ograničenja kupnje ruskog duga bila bi “neugodna, ali ne i fatalna” za Rusiju, koja je početkom veljače imala 635 milijardi dolara u rezervama zlata i deviza, rekao je Siluanov.

Poručio je i da Rusija ne planira revidirati planove zaduživanja u ovoj godini i da razmišlja o testiranju inozemne potražnje za ruskim euroobveznicama kada se napetosti stišaju.

14:40 Ministri obrane NATO-a razgovaraju o sigurnosnoj krizi na istoku Europe

Ministri obrane država članica NATO-a sastaju se u četvrtak popodne na dvodnevnom sastanku na kojem će razgovarati o najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća nakon što je Rusija rasporedila na ukrajinske granice više od stotinu tisuća vojnika.

U NATO-u su skeptični prema tvrdnjama Rusije da je počela povlačenje dijela snaga i tvrde da se događa upravo suprotno, da Rusija nastavlja gomilati dodatne vojsku na ukrajinskim granicama. S druge strane, NATO pozdravlja signale iz Moskve da je otvorna za diplomatsko rješenje.

Odnosi između Zapada i Rusije u jednoj su od najdubljih kriza od kraja hladnog rata, kojoj je u pozadini borba za utjecaj i opskrba energijom.

Rusija želi pod svaku cijenu spriječiti daljnje širenje NATO-a, pogotovo na Ukrajinu. No, u NATO-u kažu da ne mogu dati takva jamstva jer je to u suprotnosti s osnivačkim aktima Saveza po kojima svaka zemlja ima pravo birati svoj put i sigurnosne aranžmane.

Ministri država članica NATO-a razgovarat će o potrebni jačanja obrane Saveza.

Saveznici su posljednjih godina pojačali svoju nazočnost na istočnom krilu, u Poljskoj i baltičkim državama, a planira se i novo raspoređivanje nove borbene skupine pod vodstvom Francuske.

Predviđa se i dugoročniji raspored snaga na istočnom krilu, uz uspostavu pravih vojnih baza. Uz Poljsku, baltičke države i Rumunjsku, to bi moglo uključivati Bugarsku, Slovačku i Mađarsku.

Ministri će kroz pet sjednica raspoređenih tijekom dva dana razgovarati, osim o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe, i ostalim ključnim temama Saveza poput pravedne raspodjele tereta, novog NATO-ovog Strateškog koncepta te odnosu s partnerskim državama i organizacijama.

Ministrima obrane Saveza na posebnoj sjednici posvećenoj suradnji između NATO-a i Europske unije pridružit će se i partneri iz Finske i Švedske, kao i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

Ministri obrane država članica NATO-a sastaju se u četvrtak popodne na dvodnevnom sastanku na kojem će razgovarati o najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća nakon što je Rusija rasporedila na ukrajinske granice više od stotinu tisuća vojnika.

U NATO-u su skeptični prema tvrdnjama Rusije da je počela povlačenje dijela snaga i tvrde da se događa upravo suprotno, da Rusija nastavlja gomilati dodatne vojsku na ukrajinskim granicama. S druge strane, NATO pozdravlja signale iz Moskve da je otvorna za diplomatsko rješenje.

Odnosi između Zapada i Rusije u jednoj su od najdubljih kriza od kraja hladnog rata, kojoj je u pozadini borba za utjecaj i opskrba energijom.

Rusija želi pod svaku cijenu spriječiti daljnje širenje NATO-a, pogotovo na Ukrajinu. No, u NATO-u kažu da ne mogu dati takva jamstva jer je to u suprotnosti s osnivačkim aktima Saveza po kojima svaka zemlja ima pravo birati svoj put i sigurnosne aranžmane.

Ministri država članica NATO-a razgovarat će o potrebni jačanja obrane Saveza.

Saveznici su posljednjih godina pojačali svoju nazočnost na istočnom krilu, u Poljskoj i baltičkim državama, a planira se i novo raspoređivanje nove borbene skupine pod vodstvom Francuske.

Predviđa se i dugoročniji raspored snaga na istočnom krilu, uz uspostavu pravih vojnih baza. Uz Poljsku, baltičke države i Rumunjsku, to bi moglo uključivati Bugarsku, Slovačku i Mađarsku.

Ministri će kroz pet sjednica raspoređenih tijekom dva dana razgovarati, osim o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe, i ostalim ključnim temama Saveza poput pravedne raspodjele tereta, novog NATO-ovog Strateškog koncepta te odnosu s partnerskim državama i organizacijama.

Ministrima obrane Saveza na posebnoj sjednici posvećenoj suradnji između NATO-a i Europske unije pridružit će se i partneri iz Finske i Švedske, kao i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

14:15 Picula: Ne može se ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula komentirao je situaciju u Ukrajinu. Kaže kako se ne može ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini.

Kaže kako se “ne može ne ticati Europske unije ono što se događa u Ukrajini”.

“Putin je svojom politikom utjecao na obnavljanje interesa SAD-a za europska pitanja”, smatra hrvatski europarlamentarac.

Više čitajte OVDJE.

13:50 Ruski diplomat: NATO mora javno reći da neće primiti Ukrajinu

Moskva želi da NATO javno kaže kako neće dopustiti da se Ukrajina pridruži obrambenom savezu, rekao je ruski diplomat Konstantnin Gavrilov.

“Rusija će inzistirati na tome da NATO javno objavi odbijenicu za primanje Ukrajine u svoj krug. Kijev, zauzvrt, mora proglasiti neutralnost”, rekao je, prenosi RIA.

13:10 “Ulazak Ukrajine u NATO-u bi bila provokacija”

Bivši šef britanske vojske Richard Dannatt izjavio je kako smatra da je ruski predsjednik Vladimir Putin raspoređivanjem trupa na ukrajinsku granicu “užasno mnogo onoga što je i htio postići”.

Dodaje i kako je ruski predsjednik htio vidjeti disharmoniju između saveznika NATO-a, ali ih je uspio ujediniti.

“Vjerujem da je postigao nešto, a to je vjerojatno udaljavanje Ukrajine od NATO-a”, rekao je BBC-u.

Dannatt kaže kako smatra da se Ukrajina ne bi trebal pridružiti vojnom savezu Zapada jer bi to bila “provokacija”, ali da bismo trebali podupirati ideju neovisne Ukrajine.

On ne misli da će Rusija izvršiti invaziju jer “to nije realno i nije prava stvar za civiliziranu zemlju poput Rusije”.

12:35 Ukrajinci zastavama i himnom prkose strahu od invazije: “Ne bojimo se!”

Ukrajinci su u srijedu izvjesili državne zastave i intonirali su himnu kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbježna.

Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim trgovinama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ovaj tjedan uveo predsjednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

Rusija je zanijekala da će napasti, no upozorila je da bi mogla poduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njezini sigurnosni zahtjevi, uključujući ograničenje NATO-a.

Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladini uredi, za mnoge je običan dan.

“Normalan je dan, a te zastave ovdje su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji ima mali štand s kavom.

Iz zvučnika na lokalnom vladinu uredu u glavnom gradu Kijevu odjekuju domoljubne pjesme, a na vladinim Youtube kanalima emitiraju se govori i podsjeća na ukrajinsku državnost.

Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u obitelji, s djecom s roditeljima”.

“Nitko ne može voljeti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

‘Tu smo i ostajemo’

Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hashtagove. Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod hashtagom #UnityDay.

Zelenskij je dugo govorio da, premda vjeruje da Rusija prijeti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precjenjuju vjerojatnost neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i posije paniku.

Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

“Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.

12: 35 Moskva niječe upletenost u hakerske napade u Ukrajini

Kremlj je u srijedu zanijekao bilo kakvu umiješanost u hakerske napade koji su se dan ranije dogodili na više ukrajinskih službenih vojnih web stranica i dviju javnih banaka u jeku rusko-zapadne krize u vezi s Ukrajinom.

“Rusija nema nikakve veze s bilo kakvim informatičkim napadima”, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, ocijenivši da se “moglo očekivati da će Ukrajina i dalje za sve optuživati Rusiju”.

Ukrajinske vlasti su u utorak navečer izvijestile da su na meti hakera bile mrežne stranice ministarstva obrane i oružanih snaga te dviju banaka.

Vladin Centar za strateške komunikacije i za sigurno informiranje odmah je upro prstom u “agresora” – kako se obično naziva Rusiju – u priopćenju objavljenom na Facebooku.

Izgred se dogodio u trenutku kada su intenzivna diplomatska aktivnost i prijetnja sankcijama navele Rusiju, koju se sumnjiči da priprema invaziju na Ukrajinu, da povuče dio postrojba nagomilanih na granici s tom zemljom, službeno radi vojne vježbe.

Velik informatički napad na ukrajinsku stratešku infrastrukturu jedna je od mogućnosti koje se spominju kao uvod u klasičnu vojnu ofenzivu.

Ukrajina je u siječnju već bila na meti velikog hakerskog napada na mnoge vladine mrežne stranice. Vlasti su tada rekle da imaju dokaze o umiješanosti Rusije.

12:30 SAD: Ruska prijetnja Ukrajini je opasnost i za BiH, Zapad mora odlučno reagirati

Ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada jer predstavlja opasnost ne samo za tu zemlju nego za cijeli europski kontinent pa tako i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čiju stabilnost SAD snažno podupiru, poručila je u srijedu otpravnica poslova američkog veleposlanstva u Sarajevu Deborah Mennuti.

Ona je trenutačno najviše rangirani američki diplomat u BiH, gdje se još uvijek očekuje dolazak novog veleposlanika Michaela Murphyja. Mennuti je na blogu veleposlanstva objavila posebni komentar u povodu ukrajinske krize, u kojemu je istaknula kako rusko djelovanje ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini, nego cijeloj Europi i međunarodnom poretku.

12:25 Zelenskij: Ne vidimo rusko povlačenje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij reagirao je na izvještaje iz Rusije da povlače vojsku s granice.

U razgovoru za BBC, Zelenskij kaže: “Da budem iskren, mi reagiramo na stvarnost koju imamo i ne vidimo nikakvo povlačenj još uvijek. Samo smo čuli o njemu.”

Dodao je i da svi normalni ljudi očekuju deeskalaciju.

“Što se tiče prijetnje, rekao sam mnogo puta da smo mirni jer sve ovo nije počelo jučer. Ovo se događa već mnogo godina”, govori Zelenskij. On smatra da će svi vidjeti kad se trupe povuku. “Zasad su to samo riječi”, kaže Zelenskij.

12:05 Kakva je situacija u Ukrajini?

Nezavnisna novinarka Olga Tokariuk iz Kijeva je za N1 Studio uživo komentirala situaciju u Ukrajini.

“Mnogi sinoć nisu spavali kada smo dobili podatak da je pokrenut snažan hakerski napad na streanice ukrajinskih banaka. Vlasti kažu da su uspjele umanjiti opseg napada, nije došlo do nikakvog curenja podtaka i sve je u redu sada. To je još jedan događaj u ovoj vrlo napetoj situaciji u Ukrajini. Činjenica da preko noći nije bilo vojnog napada, ne znači da se on neće dogoditi u budućnosti. Rusija je najavila da se povlači s granice, ali mi nemamo potvrdu toga”, rekla je Torhariuk našoj Ani Mlinarić.

U Ukrajini je danas Dan jedinstva koji je predsjednik Zelenskij najavio, a, prema njenim riječima, u Kijevu je mnogo ukrajinskih zastava i izvodi se himna.

“Mi ne vjerujemo da će Rusija učinti ono što je obećala. Ovo nije prvi put da je Rusija obećala ukloniti snage s ukrajinske granice. Tako je bilo i prošlog proljeća”, kaže.

Ako Putin prizna samoproglašene republike Donjeck i Lugansk, to će značiti da Rusija napušta sporazum iz Minska, smatra ona. “Traži se da ga se pridržava Ukrajina, a zapravo ga se drži Rusija”, kaže.

11:55 Bjelorusija: Nijedan ruski vojnik neće ostati kad vojne vježbe završe

Ni ruske trupe ni vojna oprema neće ostati u Bjelorusiji nakon što završe vojne vježbe koje dvije zemlje zajedno izvode, poručio je bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makei.

I Kremlj je prethodno obavijestio da će ruski vojnici napustiti Bjelorusiji po završetku vojnih vježbi, ali nije dat konkretan datum kada bi se to moglo dogoditi.

Vježba “Allied Resolved 2022” počela je 10. veljače, a trebala bi završiti 20. veljače. Održava se na jugu Bjelorusije, a NATO procjenjujeda u njoj sudjeluje 30 tisuća ruskih vojnika i vjeruje se da je ovo najveća kriza nakon Hladnog rata.

11:45 Kremlj: Putin želi diplomatsko rješenje

Iz Kremlja poručuju kako je ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresiran za diplomatsko rješenje tenzija između Ukrajine i Moskve. Reuters javlja da Putin smatra pozitivnim znakom spremnost američkog predsjednika Joe Bidena na razgovor. Pozdravio je i Bidenovu izjavu da ruski narod nije neprijatelj i da ne vjeruje da želi krvavi rat protiv Ukrajine.

Ipak, iz Kremlja poručuju i kako bi bilo bolje bolje da se Ukrajnicima objasni da trebaju prestati pucati jedni na druge. Ovo se odnosi na stanje u istočnoj Ukrajini gdje su pobunjenici koje podupire Rusija u sukobu s ukrajinskim snagama.

11:25 Koliko je ruskih trupa na ukrajinskoj granici?

Rusija je omasovila prisutnost trupa na pojedinim pozicijama duž ukrajinske granice, ali teško da bi se moglo precizno odrediti broj.

Zapadni dužnosnici prošlog su tjedna procijenili da je broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici 130 tisuća. Prethodna procjena je bila – sto tisuća. Američki predsjednik Joe Biden u utorak je pak rekao da je riječ o 150 tisuća vojnika.

I dok iz Rusije stižu tvrdnje o povlačenju trupa, uključujići i one koji su sudjelovali na vojnoj vježbi na Krimu, ne govori se o konkretnim brojevima.

BBC piše kako zna lokacije na kojima su trupe smještene te da nove trupe dolaze iz Rusije, kao i da je njih 35 tisuća stalno smješteno u blizini ukrajinske granice.

U novom razmještanju snaga, stiglo je i 30 tisuća vojnika iz Bjelorusije, koji su se pridružili vojnoj vježbi koja će trajati do 20. veljače, piše BBC.

10:50 Stoltenberg: Rusija nastavlja gomilati vojsku na granici

Rusija nastavlja jačati vojnu prisutnost na granicama s Ukrajinom, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a koji “za sada” ne vidi nikakav znak deeskalacije, suprotno tvrdnjama Moskve.

#UPDATE NATO chief Jens Stoltenberg on Wednesday said Russia seemed to be building up its forces around Ukraine, despite Moscow announcing the pullback of more forces from the border pic.twitter.com/kFwB1mEz8z

— AFP News Agency (@AFP) February 16, 2022

Više čitajte OVDJE.

10:30 Sastanak ministara obrane članica NATO-a

U Bruxellessu se sastaju ministri obrane zemalja članica NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je jučer kako na terenu ne vidi nikakvu deeskalaciju. Rekao je i kako će Rusija, ako još jednom napadne Ukrajinu, platiti visoku cijenu.

10:35 Charles Michel poslao oštru poruku 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je u srijedu da Rusija svojom politikom ne ugrožava samo integritet Ukrajine, već i europski mir te međunarodni poredak temeljen na pravilima.

Michel je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izjavio da je Rusija rasporedila vojne snage “bez presedana” na granici s Ukrajinom te da je riječ o “agresivnom i prijetećem ponašanju”.

“Takvo ponašanje ne potkopava samo stabilnost i integritet Ukrajine, već mir i sigurnost Europe te međunarodnog sustava temeljenog na pravilima”, istaknuo je Michel.

10:15 Von der Layen: Čvrsto smo uz Ukrajinu

Šefica Europske komisije na Twitteru je objavila kako EU čvrsto stoji uz Ukrajinu.

“Diplomacija još nije rekla posljednju riječ. Transatlanska zajednica dugo vremena nije bila ovako ujedinjena. Naš poziv Rusiji je kristalno jasan: Ne birajte rat”, napisala je.

We stand firm with Ukraine.

Diplomacy has not yet spoken its last words.

The Transatlantic community has for a long time not been so united.

And our call on Russia is crystal clear: do not choose war.

→ https://t.co/sISuHBjvF6 pic.twitter.com/WXkHfqA5QC

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 16, 2022

10:05 Akrap: Situacija će se smiriti za mjesec dana, uz jedan uvjet

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba komentirao je u Novom danu N1 televizije situaciju na granici Rusije i Ukrajine.

Akrap smatra da će u roku od mjesec dana doći do dogovora. “Jedini uvjet je da se smanji utjecaj burze plina i da Rusija izravno prodaje vlastiti plin. Na taj način će se stabilizirati cijena energenata”, rekao je.

Više čitajte OVDJE.

10:03 Rusija povlači još vojnika

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da se nastavilo povlačenje snaga u blizini Ukrajine nakon završetka vojnih vježbi, no Kijev i zapadne prijestolnice sumnjaju u tu tvrdnju.

Više pročitajte OVDJE.

9:30 Kličko se nada diplomatskom rješenju

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako se nada diplomatskom rješenju situacije “u posljednjoj minuti” te kako se nada da Rusija neće napasti njegovu zemlju.

Kličko je za LBC radio rekao kako je ovo prvi put u povijesti Ukrajine da je na granici toliko ruskih vojnika.

9:20 Ruska vojska objavila da trupe napuštaju Krim

Ruska vojska najavila je povratak postrojbi Južnog vojnog okruga s vježbi na Krimu. Novinska agencija Interfax izvještava da je rusko ministarstvo obrane objavilo priopćenje u kojem se navodi da su vojnici već prešli Krimski most, prenosi Index.

Glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je: “Postrojbe Južne i Zapadne vojne oblasti, koje su izvršile zadaću, već su se počele ukrcavati na željeznički i cestovni promet te će danas krenuti u svoje vojne garnizone. Neke postrojbe će samostalno marširati u sklopu vojnih kolona”.

8:30 Rusi ostaju kod tvrdnji da povlače vojsku

Novinar Andrew Roth objavio je na Twitteru priopćenje ruskog ministarstva obrane u kojemu stoji da se vojncii na Krimu vraćaju u bazu. Ovo priopćenje stiglo je nakon objave videa u kojima se vidi kako ruske trupe napuštaju to područje.

Russian defence ministry says troops in Crimea are returning to base. Which troops not clear, but apparently the ones that have left are already over the bridge. Sounds like it may just be confirming the units that were shot in video yesterday. pic.twitter.com/gqcexpaUk2

— Andrew Roth (@Andrew__Roth) February 16, 2022

8:25 Peskov o najavama invazije: Neka namjeste alarm

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ismijao je navode nekih zapadnih medija da bi se napad mogao dogoditi u 3 sata ujutro 16. veljače. Ova informacija pojavila se ranije u nekim britanskim tabloidima, a Peskov ju je komentirao za RIA Novosti.

“Neka Ukrajinci koji vjeruju u takve stvari slobodno ostanu budni. Bolje im je da namjeste alarm i sami se uvjere”, rekao je Peskov koji se i ranije šalio s najavama invazije koje su se pojavile u zapadnim medijima.

8:05 Ruski veleposlanik kaže da neće biti napada na Ukrajinu “u nadolazećem mjesecu”

Ruski veleposlanik u Europskoj uniji Vladimir Čižov zanijekao je izvješća o bilo kakvim planovima za napad na Ukrajinu u nadolazećem mjesecu, navodeći da ratovi u Europi “rijetko počinju u srijedu”.

Kada je Čižov upitan o izvješću američke obavještajne službe u kojem se navodi rasprava Moskve o poduzimanju vojne akcije protiv Ukrajine 16. veljače, rekao je:

“Što se Rusije tiče, uvjeravam vas da ove srijede neće biti napada. Neće biti eskalacije niti u nadolazećem tjednu, niti u tjednu nakon toga, niti u nadolazećem mjesecu. Ratovi u Europi rijetko počinju u srijedu. Kada iznosite takve tvrdnje – posebice vrlo ozbiljne tvrdnje protiv Rusije – morate ih potkrijepiti dokazima. Inače, nisu ništa drugo nego kleveta”, rekao je.

Američka vlada rekla je da smatra mogućim ruski upad u Ukrajinu prije završetka Zimskih olimpijskih igara u Kini u nedjelju. SAD i NATO saveznici optužuju Rusiju da priprema novi napad na Ukrajinu, nakon aneksije Krima 2014. , a te optužbe Rusija niječe

Više čitajte OVDJE.