SIGURNOST POD UPITNIKOM
Tri ključna pitanja nakon skandala: Što sve otkriva afganistanski "data leak"?

Prošlo je više od tri godine otkako je jedan britanski službenik nenamjerno otkrio skup podataka koji je sadržavao imena i kontaktne podatke tisuća ljudi koji su pokušavali pobjeći iz Afganistana zbog mogućih odmazdi talibana.
U travnju 2024. britanska je vlada počela premještati neke od tih ljudi u Ujedinjeno Kraljevstvo – no za to saznajemo tek sada, kako javlja BBC, jer su poduzete izvanredne mjere kako bi se spriječilo da se curenje podataka i odgovor na njega otkriju javnosti.
Kako se sada javno otkriva cjelokupna slika, britansku sigurnosnu zajednicu i dalje muče tri ključna pitanja.
Što se može učiniti u vezi s opasnošću od curenja podataka?
To se već događalo – i gotovo sigurno će se ponovno dogoditi. Sjetimo se Wikileaksa, Snowdena i bezbrojnih kibernetičkih napada i ucjenjivačkog softvera koje tvrtke trpe gotovo svakodnevno.
Curenje podataka nije ništa novo, ali ponekad – a vrlo je moguće da je ovo jedan od tih slučajeva – može biti opasno po život. Otkrivene informacije vjerojatno su izazvale užas kod stotina, možda i tisuća Afganistanaca koji strahuju od osvete talibana.
Za one koji su već tajno prebačeni u Britaniju, to znači da se vjerojatno nikada neće moći vratiti kući dok su talibani na vlasti.
Three take aways on defence this week:
— Penny Mordaunt (@PennyMordaunt) July 15, 2025
1) the Intelligence and Security committee’s remit should be expanded to retrospectively examine certain defence decision,such as the Afghan scheme revelation.
2) occasionally you do need to fire people.
3) on NI, the Government should… pic.twitter.com/HQFUZ0uVoB
Şve zbog greške jednog zaposlenika
Za 600 bivših afganistanskih vojnika i oko 1.800 njihovih članova obitelji koji su još uvijek u Afganistanu, ove vijesti znače da neće moći mirno disati sve dok Ujedinjeno Kraljevstvo ne ispuni svoje obećanje da će ih sigurno evakuirati.
Važno je napomenuti da sve ovo nije posljedica namjernog, sofisticiranog kibernetičkog napada koji bi provela neka strana država, već je sve proizašlo iz nenamjerne pogreške jednog pojedinca zaposlenog u Ministarstvu obrane.
Što to govori o moralnoj odgovornosti Ujedinjenog Kraljevstva?
Britanske su snage bile prisutne u Afganistanu, zajedno s američkim i NATO saveznicima, gotovo 20 godina – od listopada 2001. do kolovoza 2021.
Tijekom tog razdoblja tijesno su surađivale s afganistanskim vladinim snagama, uvelike se oslanjajući na njihovo lokalno znanje i iskustvo. Najosjetljivije područje bila je suradnja sa specijalnim postrojbama, za koje su talibani gajili posebnu mržnju.
Kabula pao u ruke talibana 2021.
Kad su Kabul i ostatak Afganistana pali u ruke talibanima u ljeto 2021., postalo je jasno da su bivši pripadnici afganistanskih specijalaca i njihove obitelji prioritet za premještanje na sigurno.
No, tisuće drugih Afganistanaca također su riskirale svoje živote radeći s Britancima tijekom dva desetljeća, piše BBC.
Mnogi su to činili iz domoljublja, vjerujući da rade za bolju budućnost Afganistana. Neki su to činili zbog novca, neki jer su vjerovali da će ih Britanija zaštititi – njihove živote i njihove osobne podatke.
Curenje podataka poput ovog sada prijeti potpuno potkopati bilo koje buduće obećanje nekog britanskog dužnosnika koji kaže: „Vjerujte nam, vaši su podaci kod nas sigurni.“
'There are some people who we gave a very firm no to, because of those reasons, and are now in anyway.'
— GB News (@GBNEWS) July 15, 2025
Former Conservative MP Bob Seely reveals that some of the Afghans who were denied relocation to the UK, due to security concerns under a secret scheme, are now in Britain. pic.twitter.com/X0RR8sNAOu
Je li postojalo zataškavanje?
Kada je ovaj „neovlašteni sigurnosni propust“ konačno otkriven – punih 18 mjeseci nakon što se dogodio – britanska vlada ishodila je tzv. superzabranu (super-injunction) kojom je medijima zabranjeno objavljivanje te informacije.
Superzabrana je toliko stroga da se čak ne smije ni izvijestiti da je zabrana uopće izdana. Ta je mjera ukinuta tek sada, nakon neovisne revizije.
Može se logično argumentirati da je ta mjera bila nužna kako bi se zaštitili životi pogođenih ljudi.
Međutim, sada se postavljaju pitanja je li zabrana – koju je zatražila prethodna, konzervativna vlada – možda bila motivirana i političkim razlozima.
Sudac Visokog suda koji je ukinuo superzabranu, Justice Chamberlain, izjavio je da je ta mjera „imala učinak potpunog gašenja uobičajenih mehanizama odgovornosti koji funkcioniraju u demokraciji“.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare