Ukrajina mijenja taktiku: Mete više nisu samo vojni objekti

Od srpnja Kijev je proširio svoju kampanju napada dalekometnim dronovima izvan uobičajenih vojnih ciljeva, pojačavajući udare na rusku naftnu i plinsku industriju te gađajući golema skladišta Wildberriesa, ruskog odgovora na Amazon.

Iako je primarni cilj tih napada nanošenje gospodarske štete, odnosno, riječima Volodimira Zelenskog, „vratiti rat kući – u Rusiju“, oni označavaju još jednu važnu promjenu. Ukrajinske vlasti sve više smatraju da su ruske civilne žrtve cijena koju su spremne platiti kako bi rat prenijele dublje na neprijateljski teritorij, piše Politico.

Brojke ilustriraju tu promjenu. U ukrajinskim napadima unutar Rusije 2025. godine poginula su 253 civila, prema podacima Ujedinjenih naroda, koji navode da te brojke nisu mogli neovisno potvrditi. Ove godine, samo u srpnju, ruske vlasti izvijestile su da je poginulo 79 civila, a 601 je ozlijeđen, što predstavlja znatan porast broja žrtava.

Zelenski je rekao da je Wildberries legitimna meta jer ga je „agresor koristio kako bi osigurao opskrbu sankcioniranim komponentama za proizvodnju dronova i navigacijske opreme“. Ruski vojnici svoju opremu nadopunjuju kupnjom proizvoda preko Wildberriesa.

Marjana Bezuhla, ukrajinska zastupnica i jedna od najglasnijih kritičarki Zelenskog i ukrajinskog vojnog vodstva, ne ispričava se zbog povećanog rizika za civile.

"Ruski logistički sustav koristi se za vođenje agresorskog rata protiv Ukrajine“, rekla je za Politico. "Rusija tijekom svih godina rata napada ukrajinske civile.“

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je ukrajinske optužbe da Wildberries sudjeluje u opskrbi vojske, ali je novinarima priznao da je "situacija doista teška“ za tu tvrtku.

Nema naznaka da Ukrajina namjerno gađa civile – čak ni dok Rusija nastavlja balističkim projektilima i dronovima pogađati stambene zgrade, bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu. Ipak, nema ni naznaka da sve veći broj civilnih žrtava u Rusiji navodi Kijev na preispitivanje svojeg pristupa.

„Vrlo je važno odmah na početku naglasiti da su sve civilne žrtve koje proizlaze iz ukrajinskih napada kolateralne žrtve“, rekla je Jaroslava Barbieri, stručnjakinja za Ukrajinu iz britanskog Chatham Housea. "Nijedan ukrajinski napad nije namjerno bio usmjeren na civilne četvrti.“

"Ali znamo da Rusija sustavno napada ukrajinsku kritičnu energetsku infrastrukturu i civilne četvrti s namjerom izazivanja civilnih žrtava“, dodala je. "To je važna temeljna razlika koju treba istaknuti.“

U petak je u ruskom napadu dronom na prometni trgovački centar u Krivom Rihu, rodnom gradu Zelenskog, poginulo 16 ljudi, a više od 130 ih je ranjeno, među njima i djeca. Napad je izveden taktikom dvostrukog udara, pri kojoj se drugi napad na istu metu izvodi otprilike pola sata nakon prvog kako bi se pogodile hitne službe koje su stigle pomoći stradalima. Riječ je o taktici koja se često koristila na sjeveru Sirije.

Od početka rata ruski dužnosnici dosljedno poriču da njihove snage namjerno napadaju civile, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio Ukrajinu da raspoređuje vojnike i teško naoružanje u blizini civilne infrastrukture.

Rusija ima „jasan obrazac“ napada na Kijev i druga urbana središta s velikim brojem civilnog stanovništva, rekla je u srpnju Vijeću sigurnosti UN-a Rosemary DiCarlo, zamjenica glavnog tajnika UN-a za politička pitanja i izgradnju mira.

UN je potvrdio da je najmanje 16.874 ukrajinskih civila, među kojima 820 djece, poginulo otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin 2022. pokrenuo invaziju punog opsega na Ukrajinu. Ukrajinci smatraju da je stvarni broj vjerojatno veći, tvrdeći da mnoge smrti u blizini bojišnice i na teritorijima pod ruskom okupacijom nisu evidentirane.

DiCarlo je izrazila zabrinutost i zbog ukrajinskih napada dronovima.

„Svaki napad na civile i civilnu infrastrukturu, gdje god se dogodio, jasno je kršenje međunarodnog humanitarnog prava“, rekla je.

Takav argument izaziva bijes među ukrajinskim dužnosnicima, koji burno reagiraju kada ih se pita o rizicima koje promjena taktike predstavlja za ruske civile. Već i samo postavljanje tog pitanja izaziva optužbe da se ponavljaju teze moskovske propagande.

"Pomažete Rusiji forsiranjem te priče o civilima“, rekao je jedan savjetnik ukrajinskog predsjednika. Odbio je odgovoriti na pitanje pridržavaju li se ukrajinski zapovjednici prije napada određenih procedura za procjenu rizika za civile.

Promjena taktike uznemirila je neke europske dužnosnike, tvrdi Adrian Karatnycky, viši suradnik Euroazijskog centra Atlantic Councila i autor knjige Battleground Ukraine, koji se redovito sastaje s visokim europskim dužnosnicima i diplomatima.

"Oduvijek su bili neskloni riziku i strahovali od ruske eskalacije“, rekao je.

Promjenu je, dodao je, omogućila sve veća sposobnost Ukrajine da proizvodi vlastite dalekometne dronove, kao i smanjenje američke pomoći, koje je oslabilo utjecaj Washingtona na Kijev.

„Bit će civilnih žrtava, ali u egzistencijalnom ratu ne možete se boriti s jednom rukom vezanom iza leđa“, rekao je Karatnycky. „Sposobnost Ukrajine da uzvrati udarac relativno je nova pojava.“

Kako će se ukrajinski napadi odraziti na Rusiju – hoće li politički oslabiti Putina? Tim Willasey-Wilsey, bivši britanski diplomat koji sada radi u Royal United Services Instituteu, londonskom obrambenom think tanku blisko povezanom s ukrajinskim Ministarstvom obrane, rekao je da Kijev u kampanji dalekometnih napada dronovima mora nastojati svesti civilne žrtve na najmanju moguću mjeru.

„Postoje određeni rizici“, rekao je. „Kao što znamo iz povijesti ratovanja, bombardiranje civila obično ojača njihov otpor, umjesto da ga oslabi. Sjetite se samo bombardiranja Londona tijekom Drugog svjetskog rata, ali i današnje Ukrajine. Drugo, postoji opasnost da Ukrajina izgubi još uvijek iznimno visoku razinu potpore Zapada.“

"Ali rat se ne može voditi bez žrtava“, dodao je.