Koliko sankcije štete Rusiji? "Europa griješi. Tamo je struktura ekonomije drugačija, a pod čvrstom rukom sve se može"

"Sankcije EU-a već su skupo stajale Rusiju, uskraćujući njezinu ratnom stroju više od bilijun eura (tisuću milijardi, nap.a.) a za jesen predlažem najdalekosežnije sankcije i dodavanje novih osoba i subjekata na popis sankcioniranih od početka rata. Nakon što budu usvojene, odmah će povećati ukupan broj sankcioniranih ruskih subjekata za trećinu", kazala je Kallas za Die Welt ne iznoseći pojedinosti najavljenog paketa sankcija no dodajući kako pritisak na Moskvu treba pojačavati sve dok ne obustavi rat u Ukrajini.

Inače, Vijeće EU-a je potkraj srpnja donijelo 21. paket sankcija protiv Rusije usmjeren na financijski sustav, energetski sektor, trgovinu te vojnoindustrijski kompleks.

Detalji tog paketa sankcija mogu se pročitati OVDJE.

Već 12 godina pod sankcijama Zapada

Rusija je pod sankcijama Zapada već duže od 12 godina. Točnije, od ožujka 2014. godine kada je, odmah nakon aneksije Krima EU uvela mjere protiv 21 ruskog dužnosnika odgovornog za taj čin. Kronologija europskih sankcija Rusiji otada do danas može se pročitati OVDJE.

Iako su sve sankcije u tom razdoblju, a naročito od 2022. naovamo, uvelike iscrpile rusko gospodarstvo i nanijele mu veliku štetu, Rusija još uvijek nije ekonomski kolabirala te i dalje vodi rat u Ukrajini.

Što je razlog tomu i što je čini otpornijom nego što se očekivalo, pitali smo ekonomskog analitičara, sveučilišnog profesora u miru i nekadašnjeg ministra gospodarstva Ljubu Jurčića te energetskog stručnjaka i također nekadašnjeg ministra gospodarstva Davora Šterna.

Jurčić smatra da su posrijedi specifična struktura ruske ekonomije, a obojica drže da je u pitanju i mentalitet Rusa koji su desetljećima živjeli u nemaštini.

"Rusi su naučili živjeti u neimaštini"

"Ruska ekonomija nije slična zapadnoj ekonomiji. Rusija je najveća zemlja svijeta zahvaljujući čemu ima na raspolaganju sve potrebne rude, minerale i energente. Još i prije dolaska Vladimira Putina na vlast, uspjela je poljoprivredu okrenuti iz uvoznice u izvoznicu pšenice i voća, jabuka primjerice. To je ekonomija koja se strukturno razvijala", kaže.

Štern, pak, ističe kako već sama činjenica da je aktivirano više od dvadeset paketa sankcija Rusiji, govori o njihovoj neučinkovitosti.

"Od prvog dana govorim da je Rusiju teško pokoriti sankcijama jer su Rusi za vrijeme komunizma 75 godina živjeli u neimaštini i znaju tako živjeti. Pod čvrstom rukom sve se može."

Jurčić podsjeća kako se politički sve promijenilo 2007. godine, nakon čuvenog Putinovog govora na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, u kojemu je optužio Zapad da Rusiju i dalje smatra neprijateljem te odbacio međunarodni poredak u s SAD-om kao jedinom svjetskom silom.

"To je bila prijelomna točka nakon koje je Rusija svoju ekonomiju preusmjerila na to da si osigura samodostatnost. Počela se okretati drugim tržištima i drugačijem načinu proizvodnje. Primjerice, u zapadnoj vojnoj industriji proizvodnja je u privatnim rukama i sve se mora platiti na vrijeme, a cijene rastu ovisno o potražnji. Rusija praktički ima skoro sve sirovine za proizvodnju oružja i ono je u državnim rukama. Ono što Zapad mora platiti, Rusija de facto ima besplatno. Prema tome su organizirali i ekonomiju."

"Ispada da je Rusija super ekonomija"

"Rusija je 2024. godine imala veću stopu rasta gospodarstva nego EU (4,3 naspram 1,1 posto, nap.a. iako se, doduše, taj rast najviše temeljio na proizvodnji oružja. Zaposlenost je skoro puna, a inflacija pet do šest posto, što za zemlju koja je u ratu nije puno. Imaju jaku proizvodnu bazu, prvenstveno zbog proizvodnje oružja u državnim rukama. Ruski deficit još uvijek je ispod 20 posto pa kad bi mjerili po zapadnim mjerilima, ispada da je Rusija super ekonomija", objašnjava naš sugovornik.

No stvar je, kaže, upravo u tome što se rusko gospodarstvo ne može mjeriti istim kriterijima kao i zapadna gospodarstva zbog njene strukture i političko-ekonomske organizacije.

"Europa to ne shvaća i ne snalazi se u tome pa sankcije koje donosi zapravo su čisto birokratske mjere. A što se tiče sankcija na uvoz energenata, više su štetile njoj samoj nego Rusiji. Svi su očekivali da će Rusija kleknuti u roku od godine dana ne računajući njenu strukturu gospodarstva i organizaciju države. I s novim paketom sankcija Rusija će moći održavati relativno malu stopu inflacije i relativno pozitivnu državnu proizvodnju u ratnim uvjetima ", kazao je Jurčić.

"Svi krše sankcije i nikome ništa"

Osim toga, napominje Jurčić, sankcije Zapada još više su zbližile Rusiju i Kinu bez obzira na mnoga njihova međusobna neslaganja.

"Sankcije Rusiji uvele su najbogatije zemlje. No gledajući broj stanovnika, daleko ih je više u zemljama koje nisu uvele sankcije. To su Kina, Indija i ostale zemlje BRICS-a (Brazil, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran, Južnoafrička Republika, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati), skoro čitava Afrika i Južna Amerika...", kaže.

Ono što Rusiji nedostaje, dodaje Jurčić, zapadni su brendirani proizvodi, što nastoji kompenzirati trgovinom s Kinom i njenim proizvodima.

Štern napominje kako sustav donošenja sankcija i njihove kontrole, kao i činjenica da se neke članice EU-a ne pridržavaju tih sankcija govore da većina tih sankcija nema nikakvog smisla.

"EU se zapetljala u kučinu, a i svi priznaju da krše sankcije pa nikome ništa. Evo govori se da Belgija sav ukapljeni plin i dalje uvozi iz Rusije. Ruski ukapljeni plin praktički je konkurent američkom no SAD je izgubio prvotni interes za izvoz ukapljenog plina jer su američke potrebe u međuvremenu porasle", kaže Štern.

Rusiji su veći problem napadi na njene rafinerije

Kako cijene nafte budu rasle kršenja sankcija bit će još više, smatra Štern.

"Trgovci su jako promućurni i uvijek će naći načina da trguju kršeći sankcije. Dijelom to mogu i stoga što su politike unutar EU-a dvolične jer na koncu svatko gleda svoj interes", kaže.

Jurčić napominje kako EU stalno donosi nove pakete sankcija Rusiji, iako su sve koje su mogle biti učinkovite već davno uvedene. Osim toga, kaže kako flote u sjeni i dalje dovoze ruske energente i sirovine u Europu.

"Prije dvije-tri godine, kada je Rusija već bila pod sankcijama, Francuska je za svoje nuklearke uvezla više ruskog uranija nego prije rata u Ukrajini. Belgija uvozi više ruskog ukapljenog plin nego prije. Sankcije se krše, svatko čuva sebe", zaključio je Jurčić.

Šter ističe kako proizvodnja nafte u Rusiji pada, ali ne onoliko koliko se očekivalo.

"Za Rusiju su veći problem od sankcija stalni ukrajinski napadi dronovima na njene rafinerije i nestašice goriva"