Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u EU, a s prvim danom ove godine i u šengenski prostor i eurozonu. O prvom desetljeću Hrvatske u EU u Točki na tjedan govorili su Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj međunarodnih odnosa, Ivana Dragičević urednica vanjske politike N1 televizije i zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Senada Šelo Šabić kaže kako nije lako dati ukupnu ocjenu našeg članstva u Europskoj uniji jer ne postoji jedinstvena formula.
“Ono što je po meni jako bitno je to da smo ušli u zajednicu zemalja koje imaju određeni okvir društvenih vrijednosti”, kaže Šelo Šabić i naglašava: “Mislim da su to dobre vrijednosti Europske unije, kao štop smo mi pričali kao o jednom projektu mira”.
Pravosuđe i ljudska prava bilo je ključno za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. O njemu se najviše i najduže pregovaralo, suradnja s haškim sudom, suočavanje s korupcijom i reforma pravosuđa i uprave, bile su ključne teme mukotrpnog procesa ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Ivana Dragičević kaže kako smo mi promjenili naše društvo. “Međutim, taj fundament koji se sad s ratom u Ukrajini, ruskom agresijom sa cijelom geopolitikom dovodi u pitanje upravo na temelju vrijednosti ne samo van Europske unije već i unutar EU, je ono o čemu mi moramo pričati u našem društvu. Zašto je bitan građanski odgoj u školama, zašto je bitna argumentirana debata, zašto su bitni slobodni mediji, zašto je bitno neovisno pravosuđe”, naglašava. Ističe da je temelj sigurnosti, kako globalne, tako i naše građanske je sud.
“Naše društvo je kapilarno politizirano, kapilarno je, na žalost, bez obzira na sve pokušaje transparentnosti, i dalje korumpirano, i tu je temelj, koji nam EU može i ne mora dati, jer to je temelj za opstanak svih nas, jer ako Plenković kaže da naš narod mora znati, ali pitanje je koji narod ako će nas sve manje biti. Mislim da koliko god smo neke stvari dobro napravili toliko smo toga i propustili”, kaže urednica vanjske politike N1 televizije.
Na pitanje što bi on istaknuo što je ključno u tome kako se Hrvatska transformirala, eurozastupnik Tonino Picula kaže kako na to pitanje nije jednostavno odgovoriti.
“Kad zapravo uzmete tih deset godina članstva, shvatite da je Hrvatska po mnogo čemu jedinstven slučaj. Ne samo po činjenici da je samostalno ušla u EU, sa biljezima koje nije imala ni jedna članica prije nje, kao zemlja koja je imala rat na svom teritoriju i put u Bruxelles za Hrvatsku je bio osobito važan jer je trabala regulirati odnose s gradom blizu Bruxellesa, a to je Haag”, rekao je Picula i ulasku Hrvatske u EU.
Ističe da je Hrvatska morala proći jedan program plus te da je kad je ušla u EU, ušla u Europsku uniju koja se nalazila u dubokoj krizi. Podsjetio je da je Hrvatska izašla iz te krize 2014. godine, ali da su onda krenule druge krize poput migrantske krize te kako je onda došao i Brexit, a naposljetku i invazija Putina na Ukrajini.
“Nekako se Hrvatska morala prilagoditi krizama u EU i rješavati ono što je ostalo neodgovoreno i nerješeno u momentima ulaska u Europsku uniju. Čini mi se, da je dobro da smo naučili povlačiti sredstva Europske unije, ali nije mi drago što nismo naučili povlačiti vrijednosti na kojima se temelji Europska unija”, kaže Picula i dodaje da je ostalo jako puno mjesta za napredak.
Hrvatska je imala dvostruku tranziciju, prošla je kroz mnoge traume od kojih neke nisu ni danas riješene, ali smo imali i iozbiljnu tranziciju kroz pregovore, rekao je naš europarlamentarac.
Dragičević kaže da je i fond Oporavka i otpornosti EU vezan uz strukturne reforme koje Hrvatsku dugo čekaju da se naprave. Apleirala je na sve kolege i na sve građane da prate kako se sredstva alociraju zbog toga što smo se obvezali s tim da se te strukturne reforme provedu.
Mnogi građani kažu kako im je ulaskom u EU standard pao.
“Smatram da u središtu treba biti građanin, i ako na taj način oblikujete politiku i imate ideju razvoja društva, onda imate drugačije ciljeve, drugačije politike, imate put ili ideju kako doći do realizacije tih ciljeva. Ako vam je ideja nešto drugo, onda naravno imate drugačije ishode”, kaže Senada Šelo Šabić.
Dodaje da gledajući statistike Hrvatski se standard podigao. “Dakle, naši građani jesu zabrinuti, ali realno statistika pokazuje poboljšanje. Ja bi se onda zapitala što to utječe na stvarnu kvalitetu života. Je li to plaća ili su to neki drugi elementi. Mi znamo da po analizama odlaska mladih i obrazovanih, da ne odlaze svi jedino i samo zato što nemaju posla. Ljudi odlaze i zato što žele živjeti u uređenijem društvu, društvu vladavine prava, u društvu u kojem je metikracija, a ne nepotizam kriterij”, rekla je Šelo Šabić.
Više pogledajte u videu…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!