Britanski tjednik: Kako je došlo do rasta fašizma u RH?

Vijesti 22. svi 201614:26 > 14:39
REUTERS (Ilustracija)

U posljednje vrijeme, posebice od dolaska nove vlasti, snažno skretanje Hrvatske u desno česta je tema poznatih svjetskih medija. Posljednji se Hrvatskom pozabavio britanski politički tjednik New Statesman, tekstom s naslovom "Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Europske unije".

“Četrnaestog svibnja, tisuće Hrvata okupilo se na polju u južnoj Austriji kako bi prisustvovalo misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata.

Crne zastave s pozdravom “Za dom spremni!” povezanim s ustaškim režimom – marionetskoj nacističkoj državi koje je poslala tisuće židova, Roma i Srba na smaknuće u logore smrti”, prvi je paragraf teksta koji potpisuje Joji Sakuraji.

“Među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio je Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac iz ratova devedesetih. Malo dalje bio je Zlatko Hasanbegović, novi hrvatski ministar kulture, a blizu njega i Tomislav Karamarko, vođa desničarske Domoljubne koalicije koja je na vlast došla u siječnju”, stoji dalje u tekstu.

Sudjelovanje samog vrha vlasti na komemoraciji u Bleiburgu je, smatra autor, jedan od najjačih dokaza da je najmlađa članica EU skrenula oštro desno. U kontekst Hrvatske se, što nije rijetko, u ovakvim člancima spominju Orbanova Mađarska i Poljska. Iznimka nije ni ovaj članak, ali je ipak sva pažnja usmjerena prema Hrvatskoj.

“Zlatko Hasanbegović je ustaški revizionist”, otvoren je autor koji spominje prošlogodišnju emisiju Otvoreno i njegovu izjavu o antifašizmu kao floskuli.

Kao glavni uzrok rasta desnog ekstremizma navode se ekonomska kriza, visoku nezaposlenost i javni dug. Na sve se to, kaže, nadovezala izbjeglička kriza koja je dodatno podigla tenzije u hrvatskom društvu.

U članku se spominje i problematika velikog broja ratnih veterana koji su bili politički aktivni u postavljanju desne opcije na vlast. Mnogi od njih, smatra autor, nakon iskustva ratova devedesetih s nostalgijom gledaju prema vremenu NDH.

“Čini se da u Hrvatskoj ljudi više brinu o mrtvima nego o živima”, zaključuje autor članka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.