Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar rekao je u srijedu kako je dosad njegovo ministarstvo zaprimilo 1.477 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita za mlađe od 45 godina, a da su osigurana sredstva za najmanje 1.900 kredita..

“Prema anuitetima prema kojima građani dobivaju kredite od banaka prosjek je negdje 3.100 kuna i mi imamo osigurana sredstva za najmanje 1.900 kredita”, rekao je Štromar, predstavljajući rad u prvih sto dana od kako je na čelu tog ministarstva.

Pozvao je one građane koji imaju neke administrativne probleme da nadopune prijave jer je u zakonu predviđeno da se nepotpuna prijava ne odbija nego da se traži upotpunjavanje dokumentacije. Nadležnim ustanovama dane su, kazao je, požurnice za izdavanje potrebne dokumentacije kako bi se ti krediti mogli odobriti na vrijeme.

Štromar je kazao i da se ta kreditna linija neće zatvarati sve dok se ne prikupi više od 2.100 zahtjeva, a što po njegovim riječima znači da će taj natječaj biti otvoren još najmanje dva tjedna.

Smatra da je 1.477 dosad zaprimljenih zahtjeva izuzetno mnogo. “Svi su mislili kako će već prvog dana moći dobiti sve potrebne dokumente od banaka i prodavatelja, no to nije jednostavno. Svaki dan dolazi 50-ak do 70-ak zatjeva. Od strane APN-a već je odobreno 130 kredita”, kazao je.

Na pitanje kada ljudi mogu očekivati da će sve biti gotovo, odnosno kada će se znati cijela lista odobrenih kredita, kazao je da očekuje da će se u roku od sljedeća dva do dva i pol tjedna donijeti rješenja za sve tražene kredite.

Vezano uz energetsku obnovu javnih zgrada za što je na raspolaganju 2,3 milijarde kuna subvencija, Štromar je istaknuo da će to generirati ukupno oko 5 milijardi kuna investicija u sljedeće tri do četiri godine u građevinskom sektoru.

“To nisu velike investicije po svakom pojedinom projektu i ima izuzetno mnogo prostora za srednje i male građevinske tvrtke. Trenutno je puno natječaja vani, ugovoraju se. Pilot projekti su završeni uglavnom u odgojno obrazovnim zgradama, a sada se priprema natječaj vrijedan 380 milijuna kuna i za ostale javne zgrade, poput primjerice zdravstvenih, socijalnih, upravnih, odnosno svega onoga što općinama gradovima, županijama ili državi treba da se obnove zgrade i da se troši manje energije”, rekao je ministar.

Dodao je i kako se pregovara s Europskom komisijom oko toga da se i fizičkim osobama dodijeli novac za energetsku učinkovitost njihovih kuća, što je već bilo aktualno ali sredstvima iz državnog proračuna.

“Sada bismo htjeli za tu namjenu iz fondova EU povući 220 milijuna kuna i nadam se da bi ta mjera išla već na proljeće sljedeće godine”, kazao je Štromar.

Rekao je i da njegovo ministarstvo dosta radi na usklađenju zakonodavstva sa Europskom unijom, na pojednostavljanju prilikom katastararskih izmjera, kao i na kompletnoj digitalizaciji svega što je moguće u prostornom uređenju, graditeljstvu, te izdavanju građevinskih dozvola.

Na novinarsko pitanje kako se u utorak pohvalio da potraživanja malih dobavljača Agrokora ne bi bila isplaćena da nije bilo HNS-a, kazao je da je HNS indirektno zaslužan za rješavanje tog problema.

“Ništa nije bilo dogovoreno, to je uslijedilo poslije, nakon što je naš središnji odbor donio odluku da idemo u koalicijsku Vladu s HDZ-om. Nakon toga su i vjerovnici u Agrokoru donijeli odluku o kreditiranju, prije toga nije bilo te odluke. Samo to mogu reći”, kazao je Štromar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.